Marksizam

From Wikipedia

Ovaj članak je dio serije: Marksizam

Sociologija i antropologija

Otuđenje

Buržoazija

Klasna svijest

Komunizam

Kulturalna hegemonija

Izrabljivanje

Ideologija

Proletarijat

Gospodarstvo

Marksistička politička ekonomija

Radna snaga

Zakon vrijednosti

Sredstva proizvodnje

Način proizvodnje

Proizvodne snage

Višak rada

Višak vrijednosti

Naknada za rad

Povijest

Kapitalistička proizvodnja

Klasna borba

Diktatura proleterijata

Izvorna akumulacija

Proleterska revolucija

Proleterska internacionala

Svjetska revolucija

Filozofija

Marksistička filozofija

Historijski materijalizam

Dijalektički materijalizam

Socijalizam

Analitički marksizam

Autonomni pokreti

Feministički marksizam

Humanistički marksizam

Strukturalni marksizam

Zapadnjački marksizam

Istaknuti marksisti

Karl Marx

Friedrich Engels

Karl Kautsky

Vladimir Lenjin

Lav Trocki

Josif Staljin

Rosa Luxemburg

Mao Ce tung

Georg Lukács

Antonio Gramsci

Karl Korsch

Frankfurtska škola

Louis Althusser

Kritike

Kritike marksizma

Marksizam je filozofski pravac, odnosno politička ideologija temeljena na spisima njemačkog filozofa Karla Marxa (po kojoj je dobio ime) i Marxovog prijatelja i suradnika Friedricha Engelsa. Od svih tih spisa je najvažnija Marxova nedovršena knjiga Das Kapital.

Marksizam, koji se temelji na engleskoj političkoj ekonomiji, francuskom utopijskom socijalizmu i njemačkoj idealističkoj filozofiji iz prve polovice 19. vijeka, nastoji dati kritiku društva koja je istovremeno naučna i revolucionarna. Marksizam historiju tumači kroz sukob povlaštenih i potlačenih društvenih klasa, te smatra da će svi društveni problemi biti riješeni stvaranjem besklasnog društva zvanog komunizam. Kao prijelazna faza između kapitalizma - koga marksisti smatraju posljednjim stadijem klasnog društva - i komunizma bi se trebao uspostaviti socijalizam u kome bi postepeno trebalo biti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.

Marksizam se danas uglavnom povezuje s revolucionarnim socijalizmom, odnosno raznim komunističkim pokretima i državama, iako su sve do 20. vijeka među marksiste spadali i umjereni socijalisti od kojih će kasnije nastati moderna socijaldemokracija.

Nakon pada Berlinskog zida i propasti komunističkih režima u Istočnoj Evropi, marksizam - koji je bio njihova službena ideologija - je izgubio dosta pobornika, ali je manji dio marksista to shvatio kao priliku za rehabilitaciju svoje filozofije, koju su, po njihovim navodima, izopačili zagovornici totalitarizma kao Lenjin, Staljin, Mao i Pol Pot.

Sadržaj/Садржај 1 Klasični marksizam 1.1 Karl Marx i Friedrich Engels 1.2 Rani utjecaji 1.3 Glavne ideje 1.3.1 Klasa 2 Zapadni marksizam 2.1 Škole zapadne marksističke misli 2.1.1 Strukturni marksizam 2.1.2 Neomarksizam 2.1.3 Frankfurtska škola 2.1.4 Kulturni marksizam 2.1.5 Analitički marksizam 2.1.6 Marksistički humanizam 2.2 Ključni zapadni marksisti 2.2.1 Georg Lukács 2.2.2 Karl Korsch 2.2.3 Antonio Gramsci 2.2.4 Louis Althusser 2.2.5 Herbert Marcuse 3 Postmarksizam 4 Marksistički feminizam 5 Marksizam u političkoj praksi 5.1 Historija 5.2 Socijaldemokracija 5.3 Socijalizam 5.4 Komunizam 5.4.1 Marksizam-lenjinizam 5.4.2 Trockizam 5.4.3 Maoizam 5.5 Ostali 5.6 Osporavanja marksističke prirode pojedinih pokreta 6 Kritike 7 Izvori 8 V. također 9 Vanjski linkovi

[uredi - уреди] Klasični marksizam

[uredi - уреди] Karl Marx i Friedrich Engels

[uredi - уреди] Rani utjecaji

[uredi - уреди] Glavne ideje

[uredi - уреди] Klasa

[uredi - уреди] Zapadni marksizam

[uredi - уреди] Škole zapadne marksističke misli

[uredi - уреди] Strukturni marksizam

[uredi - уреди] Neomarksizam

[uredi - уреди] Frankfurtska škola

[uredi - уреди] Kulturni marksizam

[uredi - уреди] Analitički marksizam

[uredi - уреди] Marksistički humanizam

[uredi - уреди] Ključni zapadni marksisti

[uredi - уреди] Georg Lukács

[uredi - уреди] Karl Korsch

[uredi - уреди] Antonio Gramsci

[uredi - уреди] Louis Althusser

[uredi - уреди] Herbert Marcuse

[uredi - уреди] Postmarksizam

[uredi - уреди] Marksistički feminizam

[uredi - уреди] Marksizam u političkoj praksi

Dio serije o politici

Socijalizam

Struje

Kršćanski socijalizam Komunizam Demokratski socijalizam Libertarijanski socijalizam Revolucionarni socijalizam Socijaldemokracija

Utjecaji

Anarhizam Marksizam Internacionalizam Sindikalizam Utilitarijanizam Utopijski socijalizam

Ideje

Klasna borba Demokracija Egalitarijanizam Jednakost ishoda Proleterska revolucija Socijalna pravda

Glavna pitanja

Historija socijalizma Kritike socijalizma Socijalističke ekonomije Socijalistička država

Ljudi i organizacije

Popis socijalista Prva Internacionala Druga Internacionala Socijalistička Internacionala

Politički portal · Ovaj okvir: vidi • diskusija • uredi

[uredi - уреди] Historija

[uredi - уреди] Socijaldemokracija

[uredi - уреди] Socijalizam

[uredi - уреди] Komunizam

Dio serije o politici Komunizam

Osnovni koncepti Marksizam Način proizvodnje Internacionalizam Klasna svijest Klasna borba Generalni štrajk Komunistička revolucija Svjetska revolucija Radnički savjet Diktatura proletarijata

Znameniti komunisti Marx · Engels Lenin · Trocki Bordiga · Luxemburg Pannekoek · Mahno

Škole komunizma Lenjinizam · Trockizam Lijevi komunizam Anarhistički komunizam

Komunističke organizacije Savez komunista Prva internacionala Komunistička Internacionala Komunistička radnička Internacionala Četvrta Internacionala Internacionalna komunistička struja Internacionalni biro

Vezane teme Socijalizam Planska ekonomija Historijski materijalizam Marksistička ekonomija Marksistička filozofija Demokratski centralizam Nova ljevica

Komunistički portal Ovaj okvir: vidi • diskusija • uredi

Za više detalja, v. Komunizam i Komunistička država.

[uredi - уреди] Marksizam-lenjinizam

[uredi - уреди] Trockizam

[uredi - уреди] Maoizam

[uredi - уреди] Ostali

[uredi - уреди] Osporavanja marksističke prirode pojedinih pokreta

[uredi - уреди] Kritike

[uredi - уреди] Izvori

• Avineri, Shlomo (1968). The Social and Political Thought of Karl Marx. Cambridge University Press.

• Kolakowski, Leszek. Main Currents in Marxism.

• Parkes, Henry Bamford (1939). Marxism: An Autopsy. Boston: Houghton Mifflin.

• Screpanti, E; S. Zamagna (1993). An Outline of the History of Economic Thought.

• Sowell, Thomas (1985). Marxism: Philosophy and Economics. New York: William Morrow, 281 p. ISBN 0-688-06426-4.

[uredi - уреди] V. također

• Marksistička teorija rata
• Marksistička teorija međunarodnih odnosa

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

• Marxism Online
• A Marxism FAQ - under construction
• libcom.org - class struggle history, theory and discussion including many works by Marx and marxists
• Introductory article by Michael A. Lebowitz
• History of Economic Thought: Marxian School
• Modern Variants of Marxian political economy
• Marxist.com In Defence of Marxism
• Marxists Internet Archive
• Pathfinder Books, Marxist bookstore online
• Marxism Page
• Marxist.net Marxist Resources from the Committee for a Workers' International
• Libertarian Communist Library Marxism archive
• Marxism FAQ
• The Open Society and Its Enemies. Volume II: The High Tide of Prophecy (Hegel, Marx and the Aftermath) critique by Karl Popper
• An Austrian Perspective on the History of Economic Thought. Volume II: Classical Economics (Ricardo, Marx and Stuart Mill) critique by Murray Rothbard
• Resurrecting Marx: The Analytical Marxists on Freedom, Exploitation, and Justice critique by David Gordon
• Debating MarxismMichael Albert (ParEcon) vs. Alan Maass (Marxism)
• Slobodna Jugoslavija - Najveća arhiva klasika marksizma na SH-HS jeziku

Novi Plamen - demokratsko-marksisticki casopis