Konj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
 |
||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
Konj (Equus caballus) je veliki kratkodlaki sisar duge grive i repa, pripitomljen od davnina. Koristi se za jahanje ili prijenos tereta. Za ženku konja koristi se naziv kobila.
Sadržaj |
[uredi] Karakteristike
Konji su životinje koje pasu, a hrane se samo travom koju odgrizaju oštrim prednjim zubima. Osobine po kojima su konji specifični su, između ostalih:
- Konj ima 44 zuba
- Seksualno postaju sposobni nakon dvije godine života, a kobila nosi 11 mjeseci, te najčešće donese na svijet samo jedno ždrijebe
- Smatra se da su konji vrlo svjesni svoje ljepote, a najviše se diče svojom grivom i repom[citat potreban]
- Spavaju stojeći
- Vole slatkiše (šećer) i voće (jabuke), povrće (mrkva)[citat potreban]
[uredi] Razmnožavanje
Konj koji se koristi za parenje naziva se rasplodni pastuh. Kobile postaju spolno zrele između navršenih 15 mjeseci i dvije godine starosti i ostaju plodne u toku cijelog života. Uglavnom oždrijebe jedno mladunče, ali ni bliznad nisu rijetka. Žrijebe sisa do navršenih šest mjeseci života. Prosječni životni vijek konja iznosi 20 do 30 godina. Pripanici porodice konja mogu se međusobno razmnožavati: tako je npr. mula mladunče magarca i kobile. Mazga je rezultat parenja magarice i pastuha. Mule i mazge ne mogu imati vlastito potomstvo, a zbog velike snage i izdržljivosti koriste se za rad od najstarijih vremena. Sporije su od konja, ali stabilnije na nogama.
[uredi] Izgled
Konji imaju različitu boju kože i dlake. Najuobičajene su crna, riđa, kestenjasta, crvenkasto- smeđa, bež i bijela. S bojom su povezani i nazivi: vranac, bijelac, šarac, riđan, sivac...... Takozvani smeđi konji ustvari su gotovo crni sa svijetlijim područjem oko njuške, očiju i na nogama. Riđa uključuje nekoliko nijansi smede, što znači i crvenu, žutosmedu i crvenkastožutu. Takvi konji imaju crnu grivu i repove, i uglavnom crne gležnjeve. Jednake boje su i kestenjasti, ali bez crnih oznaka. Svijetlije kestenjasti konji su crvenkastosmeđi. Mnogi su konji bež ili bronzane boje ili pokazuju postepeni prijelaz tih dviju boja, s grivom i repovima srebrne boje ili boje lana. Bijela boja konja miješavina je sive i potpuno bijele boje, dok se sivi konji rađaju kao smeđi, ali s vremeom dobivaju bijelu dlaku.
[uredi] Fizičke karakteristike
Konji su po prirodi brzi trkači, koji se u krdima okupljaju na otvorenim prostorima. Imaju velik kapacitet pluća i duge noge. Osnovni kostur sisara prilagoden je trku, koji neprekidno stoje na vrhovima prstiju. Kad je konj u galopu ima trenutaka kada mu ni jedna od četiri noge ne dodiruje tlo.[1] Biljojedi su. Svaki bi konj trebao dnevno pojesti 1 kg suhe trave na 45 kg tjelesne težine. Zbog velike količine biljne hrane u ishrani imaju veoma dugo crijevo.
[uredi] Porijeklo
Pretpostavlja se da prvi predak današnjeg konja vuče korijene između 55 i 38 miliona godina prije naše ere od Eohipusa (Hyracotherium), malog (veličine lisice) sisara koji se hranio lišćem. Na prednjim nogama imao je četiri prsta. Evolurao je u sljedećih milion godina iz kojeg se razvilo više pratipova ove životinje, da bi se negdje prije oko 5 miliona godina razvio Pliohippus predak modernog Equusa, kakav je današnji domaći konj. Ova vrsta krupnijeg sisara raširila se po skoro svim kontinentima, razvijajući se u brojnim autohtonim vrstama istog zajedničkog prapretka.
Današnji konj pripada grupi Perissodactyla, zajedno sa nosorogom i tapirom, pripada kopitarima, odlikuje ih jedan nožni prst. Završetak evolucije finalizirao ga je u predivnu životinju.[citat potreban] Darovao mu je snagu i pamet, dualitet osobina kojima se malo pripadnika flore može pohvaliti. Konj kakvog danas poznajemo potomak je evropskog divljeg konja tapira.
[uredi] Vrste konja
Tri su glavne vrste konja: -
- tegleći konji- poput teških teretnih konja visokih 183 cm u ramenima i teži od 1135 kg.
- lagani konji- kao arapski, visok oko 150 cm.
- poniji- kao šetlantski, visok oko 150 cm.
[uredi] Rase
- Arapski punokrvni konj
- Engleski punokrvni konj
- Engleski polukrvni konj
- Trekenerski konj
- Ahaltekinac
- Hanoverski konj
- Lipicaner
- Kasač orlov
- Francuski kasač
- Bosanski brdski konj
[uredi] Vanjski linkovi
- Persian horse forum
- Persian horse index
- Parts of the English Saddle.
- Takeda-school Kyubadou Yabusame<--horseback archery
- Parts of the Western Saddle.
- EquestrianMag.com The online magazine for Horse Enthusiasts.
- The British Open Show Jumping Championships - Top class international Show Jumping
- Horse Diseases - Information about common horse diseases
- The Horse of the Year Show - This is Britain's show of Champions
- [1] - A discussion of Natural Horsemanship - the humane approach to horse training.
- Guidelines for feeding horses - Informative guide to feeding horses
[uredi] Reference
- ↑ Harris, Susan E.: Horse Gaits, Balance and Movement, New York, Howell Book House, 1993 ISBN 0-87605-955-8 str. 47-49
