X-zrake

From Wikipedia

Rendgenska snimka ruke

X-zrake, poznate i kao rentgenske ili rendgenske zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje.

[uredi - уреди] Otkriće

Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode. Iako se poslije pokazalo da su takve zrake već bile uočene u nekim pokusima, npr. Nikola Tesla proizveo ih je djelovanjem električnog polja visoke frekvencije, Röntgen ih je prvi istražio^{[traži se izvor]}, primijenio i shvatio njihovu prirodu.

[uredi - уреди] Dobivanje

Rendgensko zračenje nastaju kada elektroni velikom brzinom udaraju u metal, pri čemu dolazi do njihovog naglog usporavanja i izbijanja elektrona iz unutarnjih ljuski atoma metala. Usporavanjem se stvara kontinuirani spektar zakočnog zračenja (bremsstrahlung), a popunjavanjem mjesta sa kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.

Uobičajeni način dobivanja je u rendgenskoj cijevi. To je vakuumska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi anoda, a s druge katoda uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom naponu u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče električna struja ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u električnom polju između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku temperaturu, poput molibdena i volframa, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u toplinu, a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim kutem izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi.

Spektar elektromagnetskog zračenja (od najmanje valne duljine do najveće)
gama zračenje \| rendgensko zračenje \| ultraljubičasto zračenje \| vidljivi dio spektra \| infracrveno zračenje \| mikrovalno zračenje \| radiovalovi
vidljivi dio spektra:	ljubičasta \| plava \| zelena \| žuta \| narančasta \| crvena

Boje
Boje često korištene u informatici:	crvena \| zelena \| plava \| tirkizna (cijan) \| ružičasta (magenta) \| žuta
primarne ⇔ sekundarne:	crvena \| plava \| žuta \| ⇔ \| narančasta \| zelena \| ljubičasta
tople ⇔ hladne:	crvena \| žuta \| narančasta \| ⇔ \| plava \| zelena \| ljubičasta
ostalo:	crna \| bijela