Povijest Kine

Izvor: Wikipedija

Kina je zemlja sa najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu. Više od 2000 godina, od 211. p. n. e. do 1911. bila je ujedinjena u golemo carstvo kojim su vladali svemoćni vladari. Tijekom tog razdoblja mijenjale su se granice, glavni gradovi, a zemlju su napadala divlja plemena, među njima i Mongoli. Kina prednjači u umjetnosti i tehnologiji, s izumima kao što su papir, porculan i barut. Unatoč svojoj golemoj veličini, jedinstven sustav vladanja i snažan osjećaj nacionalnog identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena.

Sadržaj 1 Drevna Kina 1.1 Ujedinjenje 1.2 Qin Shi Huangdi 1.3 Dinastija Han 2 Dinastija Ming 2.1 Opijumski ratovi 3 Izumi 3.1 Papirnati novac 3.2 Barut 3.3 Tri savršenstva 3.4 Vezivanje stopala 4 Pad carstva 5 Komunistička Kina 6 Vremenska tablica 6.1 Vanjske poveznice

[uredi] Drevna Kina

Prva poznata kineska dinastija, Shang, vladala je oko 1500. do 1027. p. n. e. Vjerovalo se da su Shang vladari polubožanstva i nazivali ih sinovima Raja. Njihova je dužnost bila održavati dobre odnose između zemlje i nebeskog kraljevstva.

[uredi] Ujedinjenje

Oko 400. p. n. e. srušena je centralna vlast i brojna su malena kraljevstva međusobno ratovala. Godine 221. p. n. e. kao pobjednik je izašla država Qin ujedinivši sva suparnička kraljevstva pod vladavinom Prvog cara. U to vrijeme izgrađen je Kineski zid uz pomoć robovske radne snage. Zaštićeno Kineskim zidom, carstvo Qin obuhvaćalo je današnju sjevernu i istočnu Kinu. Zid je izgrađen kao obrana od neprijateljskih plemena iz srednje Azije.

[uredi] Qin Shi Huangdi

Kada je Zheng (258. - 210. p. n. e.), vođa pobjedničke vojske Qina, preuzeo upravljanje Kinom 221 p. n. e. uzeo je počasni naslov Prvi suvereni car Qina ili Qin Shi Huangdi. Prvi car bio je vrlo surov prema svojim podanicima i njegova je dinastija svrgnuta u seljačkoj buni 207. p. n. e. Ime Kine dolazi od Qin.

Grob Prvog cara čuvale su tisuće ratnika od terakote u prirodnoj veličini, sa konjima i kočijama a posao im je bio zaštititi cara poslije smrti. Tu vojsku od terakote pronašli su 1974. godine ljudi koji su kopali bunar. Grob leži nedaleko od današnjeg grada Xiana. Nekoć su glineni vojnici nosili pravo brončano oružje, koje su pokrali pljačkaši grobova.

[uredi] Dinastija Han

Godine 207. p. n. e. vlast je preuzela nova dinastija. Carevi Hana koji su vladali do 220. n.e., uspostavili su nacionalnu državnu administraciju radi upravljanja zemljom. Činovnici su proučavali učenje filozofa Konfucija (551. - 479. p. n. e.), a birani su strogim ispitnim sustavom. Ustrojstvo državne uprave ostalo je uglavnom nepromjenjeno 2000 godina. Vladavina Hana označila je period mira i napretka.

[uredi] Dinastija Ming

Hong Wu, seljak koji je predvodio revoluciju protiv mongolski vladara u Kini, uspio je 1368. godine istjerati Mongole i stvoriti novu dinastiju zvanu Ming. Podigao je novi glavni grad u Beijingu i uspostavio mir, napredak i pravednu vlast. Radi veće jednakosti u društvu ukinio je ropstvo, konfiscirao velike posjede, podijelio zemlju siromašnima i nametnuo poreze bogatima.

• Admiral Zheng

Kao dio politike za uspostavljanje kineske prevlasti, carevi dinastije Ming poslali su admirala Zheng Hea (1371.-1433.) u posjet stranim vladarima. Zheng je obavio sedam putovanja u Jugoistočnu Aziju i Indijski ocean, plovio na zapad sve do Istočne Afrike. Pratila ga je flota od 317 prekooceanskih džunki.

[uredi] Opijumski ratovi

Godine 1839. Kinezi su pokušali zaustaviti britansku trgovinu opijumom. Britanci su pokrenuli rat i natjerali Kineze da otvore luke strancima za trgovanje i Britancima prepuste Hong Kong. Slične zahtjeve postavljali su i Francuska, Rusija i kasnije Japan.Godine 1900. skupina zvana Pravedne složne pesnice ustala je protiv europskog uplitanja u Kini. Ustanak je ubrzo ugušen kad su međunarodne snage zauzele Beijing, no to je oslabilo kinesku vlast.

[uredi] Izumi

Tijekom cijele kineske povijesti carevi su postizali razvoj znanosti i tehnologije. Papir i tisak, barut, životinjska orma, magnetski kompas i krmeno kormilo te tačke, sve su to izumi Kine.

[uredi] Papirnati novac

Kinezi su usavršili izradu papira oko 105. koristeći ostatke svilenih čahura. Kasnije su koristili konoplju, koru drveta ili bambus. Onda je uslijedio izum tiska, a papirnati novac počeo je kolati Kinom još u 9. stoljeću. U to vrijeme Kinezi su tiskali i knjige pomoću reljefnih drvenih blokova.

[uredi] Barut

Kineski znastvenici prvi put su proizveli barut u 9. stoljeću i ubrzo su svoju tehnologiju upotrijebili za izradu vatrometa i vatrenog oružja. Prve kineske rakete, punjene barutom, koristile su se još u 13. stoljeću. Kinezi su izumili i pušku, bombu i minu.

[uredi] Tri savršenstva

Kaligrafiju, poeziju i slikanje Kinezi nazivaju "trima savršenstvima". Od dinastije Song (960.-1279.) nadalje kombinacija ovih triju disciplina u jednom umjetničkom djelu smatrala se vrhunskim umjetničkim izrazom, a takvo umijeće smatralo se najvećim dostignućem obrazovane osobe. Kaligrafi su mjesecima vježbali poteze kistom za samo jedno ili dva slova.

[uredi] Vezivanje stopala

Kinezi su vjerovali da je sićušno stopalo najvažniji dio ženske ljepote. Djevojčice iz bogatih obitelji čvrsto su vezivale stopala da bih spriječile njihov rast. Taj postupak je vrlo bolan. I odrasle žene su bile primorane nositi cipele sa postoljem i zbog toga su radile sitne korake. Godine 1902. carskom naredbom zabranjeno je vezivanje stopala iako se nastavilo još godinama.

[uredi] Pad carstva

Tijekom posljednjih 250 godina kineskog carstva na prijestolju je bio nekineski narod Mandžurci iz područja sjeverno od Kineskog zida. U početku su bili prosvjetljeni vladari, no kasniji su se carevi bojali da će promjene dovesti do pobune pa su se držali stare tradicije. 1911. Kinezi su svrgnuli onemoćale Mandžurce i uspostavili republiku.

• Japanska invazija

Građanski rat i uspon komunista oslabili su novu republikansku vlast. Godine 1931. Japanci su iskoristili taj nered i izvršili invaziju na sjevernu provinciju Mandžuriju. Šest godina poslije napali su i ostale dijelove Kine te zauzeli glavne gradove i luke.

[uredi] Komunistička Kina

Godine 1949. Komunistička partija predvođene Mao Zedongom (1893.-1976.) konačno je nakon višegodišnjeg građanskog rata preuzela vlast u Kini. Nova vlast nacionalizirala je industriju i zemlju te započela sa nizom višegodišnji planova za preobrazbu zemlje u veliku industrijsku silu. Nakon smrti Mao Zedonga 1976. godine, Kinezi su počeli modernizirati svoje gospodarstvo uvodeći zapadnjačke ideje i tehnologiju. Centralističko upravljanje ekonomijom polako je popuštalo i to je dovelo do ekonomskog buma nakon uvođenja novih djelatnosti. Godine 1989. studenti su izašli na ulice Beijinga zahtijevajući demokratske reforme. Brojni studenti zauzeli su Trg Tiananmen u Beijingu. Dana 4. srpnja na trg je ušla vojska i ubila više od 3000 ljudi. Nakon masakra nemilosrdno je ugušen prodemokratski pokret.

[uredi] Vremenska tablica

Godina	Važni povijesni događaji
oko.1650.-1027. p. n. e.	Dinastija Shang vlada sjevernom Kinom; razvijaju se rad sa broncom i pisanje.
221. p. n. e.	Prvi car Qin Sha Huangdi utemeljuje dinastiju Qin i ujedinjuje zemlju.
221. p. n. e.- 618.	Gradi se Kineski zid
589.-618.	Kratkovječna dinastija Sui gradi Veliki kanal što povezuje velike rijeke.
618.-906.	Dinastija Tang donosi Kini veliki napredak; cvjetaju umjetnost i trgovina.
960.-1279.	U vrijeme dinastije Song dolazi do industrijske revolucije.
1279.	Mongoli pod vodstvom Kublaj-Kana zauzimaju Kinu; duž Put svile cvjeta trgovina sa Europom.
1368.-1644.	Pod dinastijom Ming Kina postaje svjetska sila.
1644.-1911.	Mandžurijska dinastija.
1911.	U Kini proglašena republika.
1949.	Komunisti proglašavaju Narodnu Republiku Kinu.
1966.	Mao Zedong pokreće Kulturnu revoluciju.
1997.	Umire Deng Xiaoping. UK vraća Kini Hong Kong.
1999.	Portugal vraća Macao Kini.

[uredi] Vanjske poveznice

• Kina postaje br. 1?