Noam Chomsky

Izvor: Wikipedija

Zapadna filozofija Filozofija 20./21. stoljeća
Ime:	Noam Chomsky
Rođenje:	7. prosinac, 1928 (79 godina) (Philadelphia, Pennyslvania)
Škola/tradicija:	Lingvistika • Analitička filozofija
Glavni interesi:	Lingvistika • Psihologija • Filozofija jezika • Politika • Etika
Poznate ideje:	Generativna gramatika Univerzalna gramatika Transformacijska gramatika Vladanje i vezivanje Lingvistički minimalizam Propagandni model
Utjecaji:	Bertrand Russell • John Dewey • Mihail Bakunjin • W. von Humboldt • Adam Smith • Rudolf Rocker • Zellig Harris • Immanuel Kant • René Descartes • George Orwell • Karl Marx • C. West Churchman
Utjecao na:	Colin McGinn • Edward Said • Steven Pinker • Tanya Reinhart • Daniel Everett • Morris Halle • Gilbert Harman • Jerry Fodor • Howard Lasnik • Robert Fisk • Neil Smith • Ray Jackendoff • Norbert Hornstein • Jean Bricmont • Marc Hauser • Norman Finkelstein • Robert Lees • Mark Baker • Julian Boyd • Bill Hicks

Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928) je američki lingvist, filozof, politički aktivist, pisac i predavač. On je profesor emeritus lingvistike na Massachusetts Institute of Technology.

Chomskyu se smatra odgovornim za stvaranje teorije generativne gramatike, koja je smatrana jednim od najvećih doprinosa lingvistici u 20. stoljeću. Usto je pomogao započeti kognitivnu revoluciju u psihologiji svojom recenzijom knjige Verbal Behaviour B.F. Skinnera gdje je kritizirao bihevioristički pristup proučavanju ljudskog ponašanja i jezika dominantnog u 50-ima. Njegov naturalistički pristup jeziku je utjecao na filozofiju jezika i uma. Smatra ga se i zaslužnim za Chomskyevu hijerarhiju, klasifikaciju formalnih jezika prema njihovoj generativnoj moći. Prema Arts and Humanities Citation Indeks 1992. godine, Chomsky je bio citiran kao izvor više nego bilo koji drugi živući učenjak u razdoblju 1980 – 1992 a bio je osmi najcitiraniji učenjak u bilo kojem razdoblju.

Započevši sa svojom kritikom Vijetnamskog rata u 60-ima, Chomsky je postao poznatiji – osobito međunarodno – za svoju kritiku medija i politike. Općenito se smatra ključnom intelektualnom figurom unutar ljevice SAD-a. Chomsky je široko poznat za svoj politički aktivizam i za njegovu kritiku vanjske politike SAD-a i ostalih vlada.

Sadržaj 1 Kratki životopis 2 Univerzalna gramatika 3 Filozofija 4 Chomskyjeva hijerarhija 5 Politički aktivizam 6 Vanjske poveznice

[uredi] Kratki životopis

Njegov otac dr. William Chomsky je emigrirao iz Rusije u SAD. Bavio su podučavanjem i poviješću hebrejskog jezika. Noam Chomsky nastavlja bavljenje lingvistikom i 1955. počinje predavati na MIT–u.

[uredi] Univerzalna gramatika

Detaljniji članak o ovoj temi: Univerzalna gramatika

U lingvistici je poznat po teoriji urođene univerzalne gramatike. U toj teoriji Chomsky tvrdi da su čovjeku urođeni obrasci gramatike koji nisu obrasci samo za jedan određeni jezik, već su obrasci gramatike za sve ljudske jezike. Drugim riječima, jezična sposobnost je genetički uvjetovana. Chomsky-eva teorija je pomogla slabljenju utjecaja biheviorizma u psihologiji i jačanju kognitivizma. Vjerojatno najsnažniji argument je bio produktivnost jezika ili mogućnost jezika da proizvede nove rečenice koje nikada prije nisu bile izgovorene ili vježbane. Time je Chomsky pokazao da se vještina korištenja jezika ne može objasniti bihevioralnim mehanizmima operantnog uvjetovanja (kondicioniranja), kako je to tvrdio B. F. Skinner.

Posjedovanje jezika je svojstvo vrste homo sapiens i ona je zajednička svim pripadnicima naše vrste. Slična sposobnost se ne može pronaći među ostalim životinjskim vrstama. Dakle, jezična sposobnost je ono što čovjeka razlikuje od životinje.

[uredi] Filozofija

Njegov utjecaj na filozofiju (pogotovo analitičku) je sljedeći: utječe na odmak od prvladavajućeg empirizma, na udaljavanje od biheviorizma u psihologiji, strukturalizma u lingvistici, te na udaljavanje od pozitivizma u filozofiji. Pruža novi kognitivistički pristup lingvistici, te stvara nov pristup razmišljanja o ljudskom umu i ljudskom jeziku u filozofiji, što rezultira mnogim važnim debatama s glavnim akterima analitičke filozofije, primjerice Hilary Putnam, Willard Van Orman Quine, John Searle, Donald Davidson, Saul Kripke, Thomas Nagel, Michael Dummet, Tyler Burge.

[uredi] Chomskyjeva hijerarhija

Detaljniji članak o ovoj temi: Chomskyjeva hijerarhija

Chomsky je poznat po ispitivanju raznih vrsta formalnih jezika kao i mogu li oni obuhvatiti ključna svojstva ljudskog jezika. Njegova Chomskyjeva hijerarhija particionira formalne gramatike u klase, ili skupine, sa povećavajuće izražajnim moćima, tj. svaka sukcesivna klasa generira širi skup formalnih jezika od prethodne. Zanimljivo, Chomsky tvrdi da oblikovanje nekih aspekata ljudskog jezika zathijeva složenije formalne gramatike (mjereno u Chomskyjevoj hijerarhiji) od oblikavanja drugih. Primjerice, iako je regularni jezik dovoljno moćan za oblikovanje engleske morfologije, nije dovoljno moćan za oblikovanje engleske sintakse. Kao dodak relevatnosti u lingvistici, Chomskyjeva je hijerarhija također postala važna u računarstvu (napose u konstrukciji jezičnih procesora i teoriji automata).

Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike
Chomskyjeva hijerarhija	Gramatike	Jezici	Minimalni automat
Tip 0	Neograničenih produkcija	Rekurzivno prebrojiv	Turingov stroj
n/a	(nema uobičajenog imena)	Rekurzivni	Odlučitelj
Tip 1	Kontekstno ovisna	Kontekstno ovisni	Linearno ograničen
n/a	Indeksirana	Indeksirani	Ugniježđenog stoga
Tip 2	Kontekstno neovisna	Kontekstno neovisni	Nedeterministički potisni
n/a	Deterministička kontekstno neovisna	Deterministički kontekstno neovisni	Deterministički potisni
Tip 3	Regularna	Regularni	Konačni
Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije.

[uredi] Politički aktivizam

Sa političkim djelovanjem započinje za vrijeme vijetnamskog rata. Angažiran je na strani američke ljevice, točnije 1965. organizira akciju odbijanja plaćanja poreza kao oblika protesta zbog vijetnamskog rata. Prvu političku knjigu pod nazivom »American Power and the New Mandarins« (Američka moć i novi mandarini) objavljuje 1969. Knjiga je zbirka eseja koji izlažu argumente protiv vijetnamskog rata, općenito protiv američke vanjske politike, te u tim esejima optužuje SAD za novi imperijalizam. Protivi se američkoj intervenciji u Vijetnamu iz razloga što nitko nije proglasio SAD sudcima i krvnicima Vijetnama. Dok su novi mandarini liberalni intelektualci i mainstream (srednjestrujaški) mediji koji rade u svrhu režima i služe kao apologete rata, odnosno daju ideološko pokriće ratu.

Nakon 1969. napisao je preko 40 političkih knjiga. Zadnjih godina počinje se prevoditi i u Hrvatskoj, primjerice »Mediji, propaganda i sistem, što čitaš?«  Zagreb 2002.

Njegov politički angažman se može podjeliti u tri dijela:

1. Borba protiv velikih korporacija, kapitalizma koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu, donosi dobit samo manjem broju ljudi što na kraju rezultira sve većim jazom između bogatih i siromašnih.

2. Borba protiv SAD-ovih tzv. preventivnih ratova, a zapravo ratova vođenih u korist korporacija koje postavljaju američke predsjednike i vode američku vanjsku politiku.

3. Borba protiv mainstream media i intelektualaca koji služe kao ideološko pokriće korporacijama i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

U zadnje vrijeme poznat je po »dizanju bure« svojom izjavom da su SAD vodeći svjetski terorist, a ne oni protiv kojih SAD vodi tzv. ratove protiv terorizma. Chomsky kritizira uglavnom vladu SAD-a a ne druge vlade i to ne zato što, kako kaže, nema razloga za kritiku, već zato što smatra da kritiku treba usmjeriti tamo gdje će najvjerojatnije napraviti promjene, a to bi u svakom demokratskom sistemu trebala biti vlastita vlada.

Član je Savjeta zagrebačkog ljevičarskog časopisa Novi Plamen.

[uredi] Vanjske poveznice

• službena stranica Noama Chomskog
• arhiv Chomskijevih članaka na Z-netu