Hannah Arendt

Izvor: Wikipedija

Hannah Arendt (Linden, Hannover, 14. listopada 1906. - New York, 4. prosinca 1975.), njemačka filozofkinja.

Odrasta u socijaldemokratskoj asimiliranoj židovskoj obitelji u Königsbergu. Od 1924. do 1929. studira filozofiju, teologiju i grčki jezik kod Martina Heideggera i Rudolfa Butmanna u Marburgu, kod Edmunda Husserla u Freiburgu i kod Karla Jaspersa u Heidelbergu. Promovirana je 1928. kod Jaspersa na temu Pojam ljubavi kod Augustina.

1929. seli u Berlin, gdje se udaje za publicista Günthera Sterna, koji kasnije stječe slavu kao filozof pod pseudonimom Günther Anders. Razvodi se 1937. Gestapo je uhićuje 1933., a Arendt bježi u Francusku. Do 1940. godine djeluje kao socijalna radnica u raznim židovskim organizacijama. Članica je World Zionist Organization (do 1943.). Započinje prijateljstvo s Walterom Benjaminom. 1940. se udaje za Heinricha Blüchera, s kojim 1941. emigrira u SAD, gdje se uključuje u rad izbjegličkih organizacija i glasila.

Od 1953. godine drži predavanja na Princetonu, Harvardu, na New School, Brooklyn College u New Yorku i na University of California, Berkeley. Od 1961. izvještava sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu. Od 1963. je profesor na University of Chicago, profesor na New School for Social Research u New Yorku, "Gifford Lectures" na University of Aberdeen. Umire 4. prosinca 1975. u svom stanu u New Yorku.

"Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti."

[uredi] Djela

• O nasilju (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt)
• Ljudi u mračnim vremenima (1968.) (dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten)
• Izvještaj o banalnosti zla (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem)
• O revoluciji (1963) (dt. 1963: Über die Revolution)
• Ljudsko stanje (1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben)
• Porijekla totalitarizma (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft)