Johannes Gutenberg

Izvor: Wikipedija

Johannes Gütenberg (vjerojatno Mainz, 1397. - Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi.

O njegovu životu i radu postoje samo fragmentirani i dijelom nesigurni podaci. Oko 1430. odlazi iz Mainza u Strassbourg, gdje ostaje, čini se, sve do 1448. baveći se brušenjem dragog kamenja i proizvodnjom ogledala. Već 1436. ima nekakav tiskarski uređaj i njime vrši pokuse. Od 1448. opet je u Mainzu, gdje osniva tiskarsku radionicu uz financijsku podršku trgovca Johanna Fusta. Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru ("Biblija od 42 retka"). Imitirajući u lijevnim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Međutim, Gutenberg se nije slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio. O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja "Missale speciale", "Mainzer Catholicon" i "Biblije od 36 redaka" izdane u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite. Tamo je osnovan i muzej s izloženim njegovim strojem i radionicom koja je održavana.

Nedovršeni članak Johannes Gutenberg koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.