HKD Napredak

Izvor: Wikipedija

Hrvatsko kulturno društvo Napredak je udruga bosanskohercegovačkih Hrvata . Osnovni cilj Napretka je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Taj cilj se nastoji ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama. Zato Napredak organizira i potiče brojne kulturne manifestacije i stipendira talentirane studente. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije. Sjedište Napretka nalazi se u Sarajevu. Trenutačni predsjednik Društva je dr. Franjo Topić.

Sadržaj 1 Povijest 2 Napretkove podružnice 3 Poznate osobe koje su bile "Napredkovi" stipendisti 4 Graditeljske djelatnosti 5 Vidi još 6 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vremenu naglog gospodarskog i kulturnog razvoja BiH nakon dolaska austrougarskih vlasti, među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanje bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike", a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom "Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Prvi predsjednik u Mostaru je bio fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. Sarajevsko društvo je 1904. dobilo dodatak svom imenu, "Napredak". 1907. dolazi do spajanja obaju društava u jedno.

[uredi] Napretkove podružnice

Napretkovo se djelovanje ostvaruje kroz podružnice koje postoje u gotovo svim bosanskohercegovačkim gradovima naseljenim Hrvatima. Podružnice Napretka u Bosni i Hercegovini su:

Banja Luka, Bihać, Bosanski Brod, Bosanski Šamac (u izgnanstvu), Brčko, Breza, Bugojno, Busovača, Čapljina, Derventa (u osnivanju), Doboj (povjerenstvo), Drvar, Fojnica, Glamoč, Gračac, Gradačac, Grude, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreševo, Kupres, Lukavac, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Mostar, Neum, Novi Travnik, Odžak, Okučani, Orašje, Posušje, Potoci (općina Mostar), Prozor, Sarajevo - Dobrinja (povjerenstvo), Sarajevo - Novo Sarajevo (povjerenstvo), Stolac, Srebrenik, Široki Brijeg, Travnik, Tuzla, Uskoplje, Usora, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica, Žepče i Živinice.

Također, Napredak svoje podružnice ima i u mnogim hrvatskim gradovima, kao i u drugim državama sa značajnijom hrvatskom dijasporom. Podružnice Napretka izvan Bosne i Hercegovine su:

Beč, Bochum (povjerenstvo), Chicago, Detroit (povjerenstvo), podružnica za Crnu Goru, Donja Lastva (Boka kotorska), Dortmund (povjerenstvo), Dubrovnik, Essen (povjerenstvo), Esslingen, Rheinfelden (povjerenstvo), Graz, Hamburg, Hamilton, Imotski, Karlovac, Kassel, Knin, Linz, Ludwigsburg, Makarska, Malmö, Metković (u osnivanju), New York, Osijek, Poreč, Pula, Rijeka, Siegen (povjerenstvo), Split, Saint Louis, Šibenik, Ulm/Donau, Vancouver, Varaždin, Vodice (povjerenstvo), Zadar i Zagreb.

[uredi] Poznate osobe koje su bile "Napredkovi" stipendisti

• Ivo Andrić, književnik, nobelovac
• Vladimir Prelog, kemičar, nobelovac
• Gabrijel Jurkić, umjetnik
• Ismet Mujezinović, umjetnik
• Ivo Šeremet, umjetnik
• Mario Mikulić, umjetnik

Osnovano je kao "Hrvatskog potpornog društva za siromašne đake i naučike" 14. rujna 1902. u Mostaru, i nešto kasnije, 11. studenog 1902. godine u Sarajevu je održana utemeljiteljska sjednica “Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu”.

10. rujna 1904., sarajevsko društvo mijenja ime u "Napredak".

19. studenog 1905., sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je "Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata - katolika".

9. lipnja 1907. mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili.

Sjedište "Napredka" je u Sarajevu, gdje je ova ustanova izgradila impresivnu "Napredkovu" palaču 1923..

Društvo je nastavilo radom sve do 1949., kada su ga raspustile protuhrvatski nastrojene jugoslavenske vlasti; težinu je "Napredku" predstavljalo i to što su vlasti u BiH se isticale u tome (o tom tvrdostrujaštvu među Srbima u BiH je pisao i Ante Ciliga, napominjući da veću potporu Informbiro ima među tamošnjim Srbima, nego među onima u Srbiji).

Rad je obnovljen 1990., tako da danas ovo društvo ima oko 20.000 članova, a danas je predsjednik ovog društva Franjo Topić.

Izvorna svrha ovog društva je bila pomoć u obrazovanju mladeži, davajući im stipendije. Društvo je kasnije proširilo svoje ciljeve, tako što je u pravila uneseno kulturno jačanje hrvatskog naroda u BiH.

Napredak ima mnoštvo ogranaka diljem BiH i Hrvatske.

[uredi] Graditeljske djelatnosti

Hrvatski zakladni dom u Sarajevu - "Napretkova" palača..
"Napredak" je imao sedam konvikata:

• u Sarajevu: "Kralj Tomislav", otvoren 20. lipnja 1920. (nacionaliziran, do danas nije vraćen "Napretku" (stanje u studenome 2002.), "Katarina Zrinjska" i "Zora Zrinjska"
• u Mostaru: "Kralj Petar Svačić", dograđen 1926/27. (nacionaliziran, do danas nije vraćen "Napretku" (stanje u studenome 2002.)
• u Banjoj Luci, otvoren 1934/35.
• u Osijeku, otvoren 1941/42.

[uredi] Vidi još

• NK SAŠK Napredak

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene stranice
• Slobodna Dalmacija Podlistak: Stotinu godina u službi čovjeka