Katalonija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Katalonija
Cataluña
Catalunya

Zastava Grb
Geografski položaj Katalonije u Španiji
Glavni grad	Barcelona
Površina - ukupno	6. po veličini - 32.114 km²
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	2. po veličini - 7.134.697 (2006) - 223,9/km²
Politički status	autonomna zajednica
Statut usvojen	20. juli 2006. (18. juni 2006. odobren na referendumu
ISO 3166-2	CT
Broj predstavnika u Las Cortes Generales  Kongres  Senat	47 23
Predsjednik	José Montilla
Službena web-stranica

Katalonija (španski Cataluña, katalonski Catalunya, aranski Catalonha) je španska autonomna zajednica. Smještena je na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka. Površine je 32.114 km², graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valencija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 km. Glavni grad je Barcelona.

Katalonija ima gotovo 7 miliona stanovnika. Više od polovine živi u metropolitanskom području Barcelone.

Katalonija je priznata kao nacija u svom Autonomnom statutu, i zaštićena je Ustavom Španije, koji joj priznaje i garantuje pravo na autonomiju.

Službeni jezici u Kataloniji su katalonski, španski, te u okrugu Val d'Aran aranski jezik,

Sadržaj 1 Historija 2 Geografija 3 Klima 4 Stanovništvo 5 Jezik 6 Politčko uređenje 6.1 Izvršna vlast 6.2 Zakonodavna vast 6.3 Sudska vlast 7 Teritorijalna podjela 7.1 Provincije (Provincias) 7.2 Okruzi (Comarcas) 7.3 Općine (Municipios) 8 Ekonomija 9 Saobraćaj 10 Kultura 11 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

[uredi] Geografija

[uredi] Klima

Katalonija ima mediteransku klimu, iako s velikim razlikama u temperaturi između obalnog predjela, sa suhom klimom, umjerenom zimi i s vrlo vrućim ljetim; unutrašnjosti, koja ima kontinentalno-mediteransku klimu, s hladnim zimama i vrućim ljetima; i planinskog područje prema Pirenejima, koje ima klimu visokih planina, s temperaturama ispod nule i puno snjegom u zimi, s prosječnim godišnjim padavinama preko 1000 mm, te umjereno toplim ljetima.

[uredi] Stanovništvo

Prema službenim podacima, Katalonija je 1. januara 2005.godine imala 6.995.206 stanovnika, što predstavlja 15,8% od ukupnog broja stanovnika Španije. Takokođer u Kataloniji su 6,8% od ukupnog broja imigranti.

Stanovništvo u glavnim gradovima provincija:

• Barcelona - 1.593.075 stanovnika
• Tarragona - 128.152 stanovnika
• Lérida - 124.709 stanovnika
• Gerona - 86.672 stanovnika

[uredi] Jezik

Katalonski jezik jedan je od dva službena jezika u Kataloniji, priznat katalonskim statutom autonomije; drugi službeni jezik je španski, čiji je status službenog jezika u cijeloj Španiji priznat Ustavom iz 1978. godine.

Katalonska vlada provodi politiku promovisanja katalonskog jezika. U školama se predaje djelomično na katalonskom, a djelomično na španskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovanju se traži da su sve informacije (npr. meniji u restoranima, posteri, katalozi, itd.) barem na katalonskom. Kao rezultat tog napora regionalne katalonske vlade je to da katalonski postaje dominantan na službenoj, te na akademskoj razini. Zagovornici ove politike tvrde da je ovaka pristup potreban kako bi se zaštitio njihov jezik pred imigrantnima i doseljenicima iz drugih dijelova zemlje koji njime ne govore.

Aranski jezik, koji je dijalekt oksitanskog, ima službeni status te uživa posebnu zaštitu u okrugu Val d'Aran (Dolina Aran). Ova mala regija s oko 7.000 stanovnika je jedino mjesto gdje je oksitanski ima službeni status (sgovori se uglavnom u Francuskoj i nekim manjim mjestima u Italiji.

Prema podacima iz 2001. godine 95% Katalonaca razumije katalonski.

Znanje katalonskog jezika
Sposobnost	Broj	Postotak
Razumije	5.872.202	94,5%
Govori	4.630.640	74,5%
Čita	4.621.404	74,4%
Piše	3.093.223	49,8%
Stanovništvo	6.215.281	100,00%

U posljednjih 20 godina, znanje katalonskog je značajno je napredovalo. Prema podacima katalonske vlade, katalonskim se u svakodnevnom govoru koristi 50,1% stanovništva.

Barcelona je jedan od glavnih središta španske izdavačke industrije, i glavno središte izdavaštva na katalonskom jeziku.

[uredi] Politčko uređenje

U Kataloniji postoje četiri nivoa vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stupnjem političke odgovornosti: Opća uprava španske države (Administración General del Estado de España), Vlada Katalonije ili Generalitet (Generalidad de Cataluña), provincijske skupštine (Diputaciones provinciales), i općinska vijeća (ayuntamientos municipales).

Opća uprava španske države nadležna je za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i aerodroma, državnih željeznica (La Administración General del Estado de España), te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti centralne vade Španije. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na Mozos de Escuadra, autonomnu policiju Katalonije, koja će zamjeniti potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španije države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretnom od strane španske Vlade.

Generalitet Katalonije (Vlada Katalonije), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.

Generalitet (španski Generalidad, katalonski Generalitat) je institucionalni sistem u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).

[uredi] Izvršna vlast

Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedava, te ministara. Vlada ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sistem vlasti.

[uredi] Zakonodavna vast

[uredi] Sudska vlast

[uredi] Teritorijalna podjela

Katalonija se teritorijalno dijeli na okruge (comarcas), općine (municipios) i provincije (provincias). U historiji je postojala podjela i na regiones i veguerías.

[uredi] Provincije (Provincias)

Katalonija je upravno podjeljena na četiri provincije:

• Provincija Barcelona, s glavnim gradom Barcelonom
• Provincija Gerona, kat. Girona, čiji glavni grad je Gerona
• Provincija Lérida, kat. Lleida, čiji glavni grad je Lérida
• Provincija Tarragona, čiji glavni grad je Tarragona

[uredi] Okruzi (Comarcas)

Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz 1936. godine, koji je bio na snazi do kralja Španskog građanskog rata. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena 1987. godine.

Valle de Arán, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.

[uredi] Općine (Municipios)

Vlast u općinama vrše općinska vijeća (ayuntamiento), koje čine gradonačelnici i vijećnici, a koje biraju na izborima stanovnici općine.

[uredi] Ekonomija

[uredi] Saobraćaj

Katalonija ima razvijenu prometnu infrastrukturu. Premrežena je autoputevima i cestama, te željezničkim prugama.

Aerodromi u Kataloniji:

• međunarodni aerodrom El Prat, smješten 15 km od Barcelone. Jedan od tri aerodromska terminala nosi naziv "Puente Aéreo" (Zračni most), koji spaja Barcelonu s Madrididom stalnim letovim svakog sata
• aerodrom Gerona kojeg koriste uglavnom low cost kompanije
• aerodrom Reus, udaljen sat vremena od Barcelone.
• aerodrom Sabadell, koji ne služi za komercijalni promet

Glavne pomorske luke za zračni i trgovački promet su Barcelona i Tarragona.

Katalonija ima mrežu cesta dugu oko 12.000 km, od čega su 962 km autoputevi.

Na području Katalonije izgrađena je prva željeznička pruga uopće na Pirenejskom poluotoku. 28. oktobra 1848. godine puštena je u saobraćaj željeznička linija između Barcelone i Mataroa duga 28 km.

Trenutno je u izgradnji linija brzih vozova između Madrida i Barcelone (AVE) koja će biti dovršena do 2009. godine, te se planira njezino produženje do francuske granice i uključivanje u njezinu mrežu brzih vozova.

Katalonska vlada najavila je izgradnju novih 1.100 kilometara pruga, investicija vrijedna 25.000 miliona eura, između 2006. i 2026. godine.

[uredi] Kultura

[uredi] Vanjski linkovi