Hermann Göring

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. januar 1893. – Nürnberg, 15. oktobar 1946. godine) je bio njemački feldmaršal, otac Gestapa, vrhovni zapovjdnik njemačkog Luftwaffea i nacistički ratni zločinac. Danas se Göring smatra drugom najmoćnijom osobom u Trećem Reichu.

Göring, čije se prezime može pisati i Goering, rođen je 12. siječnja 1893. u bavarskom mjestu Rosenheim. Školovan je u kadetskoj školi u Karlsruheu, te u časničkoj školi blizu Berlina. U Prvom svjetskom ratu služio je kao pilot, i nakon smrti njegovog kolege Manfreda von Richthofena, postao je vođa zračnih sila. Göring je 1921. godine upoznao Adolfa Hitlera i godinu kasnije je postao jedan od vođa Njemačke nasionalsocijalističke radničke stranke. Ozlijeđen je u neuspješnom “pivskom puču“ 1923., a morfij koji mu je davan da mu olakša bol, učinio ga je doživotnim ovisnikom o drogi. Nakon zabrane pristupa susjednim zemljama na rok od 4 godine, Göring je 1928. godine je izabran u Reichstag, a 1932. postao je predsjednik tog tijela.

Göring je ministar Luftwaffea postao nakon dolaska nacizma na vlast 1933. On je prije služio kao premijer Prusije, a jednu godinu bio je i ministar vanjskih poslova te šef svih policijskih snaga u Njemačkoj. Godine 1936. postaje ekonomski „diktator“ Njemačke. Kao vođa Luftwaffea, Göring je imao mnoge planove da ga poboljša. Ti planovi uključivali su visoko efektivnu koordinaciju između njemačkih zračnih i kopnenih snaga. Takva vrsta suradnje rezultirala je u jako usoješnim invazijama i osvajanjima Poljske, Norveške, Danske, Holandije, Belgije i Francuske 1939. i 1940. Također je izmislio i terorno bombardiranje, s kojim bi svi veći gradovi kao Rotterdam (Holandija) i Coventry (Engleska) bili sravnati sa zemljom. Koristio je svoju poziciju kako bi se obogatio i tokom rata uzimao je k sebi mnoge zaplijenje umjetnine.

Göring se američkkoj vojsci predao 1945. i sudilo mu se, zajedno sa ostalim njemačkim ratnim zločincima, na Međunarodnom Vojnom Tribunalu u Nürnbergu. Pošto je optužen po svim tačkama optužnice, osuđen je na smrt vješanjem. No, Göring se 15. listopada 1946., samo nekoliko sati prije nego što mu se trebala izvršiti kazna, otrovao u svojoj ćeliji.

[uredi] Vanjski linkovi

• A survivor and Nuremberg journalist recalls a surreal meeting with Goering By Ernest W. Michel for the JTA November 21, 2005
• TRIAL : Göring trial
• Göring’s last prison interview he gave to US Army Intelligence before the Nuremberg Trials published by World War II Magazine

Nedovršeni članak Hermann Göring koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.