Vlasenica

Izvor: Wikipedija

Vlasenica

Entitet	Republika Srpska

Sjedište	Vlasenica

Načelnik	?

Površina	? km²

Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	33.942 (1991.) ?/km²

Vlasenica je gradić i općina u istočnoj Bosni, (BiH).

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Naseljena mjesta
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Poznate osobe
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje s ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugo-istočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj - Olovo - Sarajevo.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vlasenica imala je 33.942 stanovnika, raspoređenih u 92 naselja.

Nacionalni sastav:

Bošnjaci - 18.727 (55,17%)
Srbi - 14.359 (42,30%)
Hrvati - 39 (0,11%)
Jugoslaveni - 340 (1,00%)
ostali - 477 (1,42%)

Nacionalni sastav 1981. godine:

ukupno: 30.498

Bošnjaci - 15.337 (50,28)
Srbi - 13.531 (44,36)
Hrvati - 44 (0,14)
Jugoslaveni - 889 (2,91)
ostali - 697 (2,31)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 26.623

Srbi - 13.431 (50,44%)
Bošnjaci - 12.881 (48,38%)
Hrvati - 42 (0,15%)
Jugoslaveni - 17 (0,06%)
ostali - 252 (0,97%)

[uredi] Naseljena mjesta

Stanje iz 1992., nakon izdvajanja općine Milići:

Bakići, Brda, Cerska, Dragaševac, Drum, Durakovići, Durići, Džemat, Gobelje, Grabovica, Gradina, Jasen, Klještani, Kojčevina, Kozja Ravan, Kulina, Kuljančići, Majstorovići, Mišari, Mršići, Nedjeljišta, Odžak, Peševina, Pijuke, Plakalovići, Podcrkvina, Pustoše, Rača, Rašića Gaj, Rogosija, Simići, Šadići Donji, Šadići Gornji, Tikvarići, Tugovo, Turalići (dio), Vlasenica i Vrli Kraj.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Vlasenica je imala 33.942 stanovnika, dok je sam grad imao oko 11 000.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prapovijesti pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola s humkama na lokalitetu Šosari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekoriranih i jedan s natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove.

Polovinom 15. stoljeća, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijeske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. stoljeću, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski promet. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruiran je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo ostati bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera. Nažalost i posljednji rat u BiH ostavio je dubok trag na ovaj grad. Velik broj prijeratnih stanovnika je protjeran, poubijan, uništena je ekonomija itd.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

Najznačajnije i najveće sportsko društvo u Vlasenici je Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registriranih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u srpnju 2006. od strane triju članova društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada i najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarskih staza u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i povijesni lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd.