Bosanska Dubica

Izvor: Wikipedija

Bosanska Dubica
Entitet	Republika Srpska
Sjedište	Bosanska Dubica
Načelnik	Branko Barać
Površina	499 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	31.606 (1991.) 62.1/km²

Općina Bosanska Dubica / Kozarska Dubica smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici sa Hrvatskom, 26 km udaljena od auto-puta Zagreb-Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu sa istočnom i jugoistočnom Europom. Grad Bosanska Dubica administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, u posljednje dvije godine progresivno se širi na istok i jugo-istok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 7 Gospodarstvo 8 Poznate osobe 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Slikarstvo 13 Sport 14 Vanjske poveznice 15 Galerija

[uredi] Zemljopis

Teritorija općine Bosanska Dubica se nalazi na 45°10' sjeverne geografske širine i 16°50 istočne geografske dužine. Ukupna površina iznosi 499 km². Geografski, općina pripada oblasti rubnog dijela Panonske nizije, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Veći dio općine je pretežno ravničarsko zemljište, koje se proteže duž rijeke Une, i manjim dijelom Save, kod ušća Une u Savu. Istočni dio općine obuhvata Dubičku ravan, dok se općina prema ostalim dijelovima pruža na brdobvite proplanke planina Kozare i Prosare. Za Dubičku regiju je karakteristično obilje obradivog plodnog zemljišta, koje je nastalo aluvijalnim nanosima rijeke Une, i Save (na istoku općine).

Sam grad se nalazi na 104 m nadmorske visine, u kotllini, okružen blagim brežuljcima. Dominantni tereni oko grada su Hadžibair(186m) prema jugu , Grabovac (193m) i Krivdića Brdo (178m) prema zapadu. Sjevernu stranu grada ograničava rijeka Una, iza koje se takođe nalaze blagi brežiljci Kaurskog brda (148m), u Hrvatskoj Dubici (Hrvatska). Prolazeći kroz Bosansku Dubicu, tok rijeke Une usporava, i iz bržeg toka, Una se pretvara dalje u ravničarsku rijeku. Upravo zato, za tok rijeke Une kroz Bosansku Dubicu su karakteristične dvije ade, jedine na rijeci Uni u njenom donjem toku. Una je jedna od najočuvanijih rijeka u BiH.

Najplodniji dlijelovi Dubičke regije su Dubička ravan, Knešpolje, i dijelovi riječnih dolina. Dubička općina je bogata bjelogoričnom i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi oko 33%, uglavnom na obroncima Kozare i Prosare, a naječšće su bukove i hrastove šume. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Dubica imala je 31.606 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju.

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Nacionalni sastav:

• Srbi - 21.728 (68,74%)
• Muslimani - Bošnjaci - 6.440 (20,37%)
• Hrvati - 488 (1,54%)
• Jugoslaveni - 1.851 (5,85%)
• ostali - 1.099 (3,50%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 30.384

• Srbi - 23.989 (78,95%)
• Muslimani - 5.114 (16,83%)
• Hrvati - 717 (2,35%)
• Jugoslaveni - 403 (1,32%)
• ostali - 161 (0,55%)

[uredi] Naseljena mjesta

Aginci, Babinac, Bačvani, Bijakovac, Bjelajci, Bosanska Dubica, Božići, Brekinja, Čelebinci, Čitluk, Čuklinac, Demirovac, Dizdarlije, Donja Jutrogošta, Donja Slabinja, Donji Jelovac, Draksenić, Furde, Gornja Gradina, Gornjoselci, Donja Gradina, Gunjevci, Hadžibajir, Hajderovci, Jasenje, Johova, Jošik, Kadin Jelovac, Klekovci, Knežica, Komlenac, Košuća, Koturovi, Kriva Rijeka, Maglajci, Malo Dvorište, Međeđa, Međuvođe, Mirkovac, Mlječanica, Mrazovci, Murati, Novoselci, Odžinci, Parnice, Pobrđani, Pucari, Rakovica, Sjeverovci, Sključani, Sreflije, Strigova, Suvaja, Ševarlije, Tuključani, Ušivac, Veliko Dvorište, Verija, Vlaškovci, Vojskova i Vrioci.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Bosanska Dubica u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kozarska Dubica.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Aginci - uk.407, Srbi - 400, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 2
• Babinac - uk.254, Srbi - 251, Jugoslaveni - 3
• Bačvani - uk.132, Srbi - 131, Jugoslaveni - 1
• Bijakovac - uk.224, Srbi - 218, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 2, ostali - 2
• Bjelajci - uk.227, Srbi - 167, Jugoslaveni - 24, ostali - 36
• Bosanska Dubica - uk.13.680, Bošnjaci - 6.084, Srbi - 5.540, Hrvati - 288, Jugoslaveni - 1.329, ostali - 439
• Božići - uk.414, Srbi - 349, Bošnjaci - 44, Hrvati - 6, Jugoslaveni - 8, ostali - 7
• Brekinja - uk.316, Srbi - 308, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 3
• Čelebinci - uk.166, Srbi - 163, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 1
• Čitluk - uk.425, Srbi - 419, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 1
• Čuklinac - uk.109, Srbi - 103, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 4
• Demirovac - uk.467, Srbi - 443, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 15, ostali - 7
• Dizdarlije - uk.178, Srbi - 170, Jugoslaveni - 6, ostali - 2
• Donja Jutrogošta - uk.89, Srbi - 88, Jugoslaveni - 1
• Donja Slabinja - uk.482, Srbi - 469, Jugoslaveni - 9, ostali - 4
• Donji Jelovac - uk.466, Srbi - 453, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 5, ostali - 5
• Draksenić - uk.725, Srbi - 685, Hrvati - 6, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 26, ostali - 7
• Furde - uk.76, Srbi - 64, Jugoslaveni - 12
• Gornja Gradina - 202, Srbi - 194, Jugoslaveni - 2, ostali - 6
• Gornjoselci - uk.179, Srbi - 169, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 2, ostali - 7
• Gradina Donja - uk.289, Srbi - 273, Hrvati - 6, Jugoslaveni - 4, ostali - 6
• Gunjevci - uk.230, Srbi - 213, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 10, ostali - 5
• Hadžibajir - uk.508, Srbi - 463, Hrvati - 8, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 33, ostali - 3
• Hajderovci - uk.81, Srbi - 81
• Jasenje - uk.133, Srbi - 129, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 3
• Johova - uk.174, Srbi - 164, Jugoslaveni - 3, ostali - 7
• Jošik - uk.646, Srbi - 378, Bošnjaci - 187, Hrvati - 42, Jugoslaveni - 24, ostali - 15
• Kadin Jelovac - uk.391, Srbi - 367, Jugoslaveni - 22, ostali - 2
• Klekovci - uk.486, Srbi - 363, Bošnjaci - 112, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 8, ostali - 2
• Knežica - uk.626, Srbi - 592, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 20, ostali - 13
• Komlenac - uk.272, Srbi - 257, Jugoslaveni - 13, ostali - 2
• Košuća - uk.271, Srbi - 245, Jugoslaveni - 11, ostali - 15
• Koturovi - uk.144, Srbi - 137, Jugoslaveni - 7
• Kriva Rijeka - uk.121, Srbi - 116, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
• Maglajci - uk.145, Srbi - 141, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
• Malo Dvorište - uk.333, Srbi - 318, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 14
• Međeđa - uk.808, Srbi - 765, Hrvati - 15, Jugoslaveni - 22, ostali - 6
• Međuvođe - uk.529, Srbi - 510, Hrvati - 2, Bošnjaci - 1, Jugoslaveni - 9, ostali - 7
• Mirkovac - uk.328, Srbi - 326, Jugoslaveni - 2
• Mlječanica - uk.261, Srbi - 259, Hrvati - 2
• Mrazovci - uk.126, Srbi - 118, Jugoslaveni - 8
• Murati - uk.217, Srbi - 216, Hrvati - 1
• Novoselci - uk.191, Srbi - 182, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 3, ostali - 5
• Odžinci - uk.110, Srbi - 110
• Parnice - uk.428, Srbi - 287, Hrvati - 85, Jugoslaveni - 41, ostali - 15
• Pobrđani - uk.144, Srbi - 132, Jugoslaveni - 1, ostali - 11
• Pucari - uk.238, Srbi - 231, Jugoslaveni - 7
• Rakovica - uk.288, Srbi - 165, Jugoslaveni - 7, ostali - 116
• Sjeverovci - uk.322, Srbi - 179, Jugoslaveni - 13, ostali - 130
• Sključani - uk.307, Srbi - 292, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 10, ostali - 4
• Sreflije - uk.392, Srbi - 365, Jugoslaveni - 25, ostali - 2
• Strigova - uk.354, Srbi - 351, ostali - 3
• Suvaja - uk.151, Srbi - 132, Jugoslaveni - 13, ostali - 6
• Ševarlije - uk.350, Srbi - 341, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 6
• Tuključani - uk.185, Srbi - 185
• Ušivac - uk.131, Srbi - 130, Jugoslaveni - 1
• Veliko Dvorište - uk.384, Srbi - 373, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 4, ostali - 5
• Verija - uk.131, Srbi - 119, Bošnjaci - 2, Jugoslaveni - 9, ostali - 1
• Vlaškovci - uk.330, Srbi - 315, Jugoslaveni - 14, ostali - 1
• Vojskova - uk.442, Srbi - 261, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 11, ostali - 168
• Vrioci - uk.391, Srbi - 363, Bošnjaci - 6, Jugoslaveni - 12, ostali - 10

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Prema nekim podacima na području današnje Bosanske Dubice, 930. godine je izgrađen grad. Međutim prvi spomen grada pod imenom Dubica, datira iz 1197. godine. Naziv grada dolazi od staroslovenske riječi dub što znači hrast, jer je taj predio u prošlosti bio obrastao bogatom hrastovom šumom.

Babonići-Vodički su držali Dubicu od 12. stoljeća. Grad je u srednjem vijeku bio važno središte, i centar Dubičke županije, u okviru Hrvatske. Grad se spominje u raznim poveljama iz 13. stoljeća. Godine 1402. Dubica je pripala Slavoniji, a padom Bosne pod Osmanlijsko carstvo, Dubica postaje važna granična tvrđava. Sam grad pao je u ruke Osmanlija 1538. godine. Od tada pa do 1797. godine Dubica je više puta mijenjala vladare kao dio nemirne granice i mjesto čestih sukoba između Osmanlijskog i Austrijskog carstva. Vremenom Dubica od tvrđave postaje varošica, a 1797. godine dobija naziv Bosanska Dubica.

Drugi svjetski rat je na prostoru općine Bosanska Dubica ostavio ogromne ljudske žrtve i velika uništenja materijalnih dobara.

Od 1970. godine Bosanska Dubica je doživjela značajan privredni razvoj.

Tokom rata u BiH 1992.-1995. područje općine je pretrpjelo demografske i ekonomske promjene.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

• Osnovna škola "Sveti Sava"
• Osnovna škola "Vuk Stefanović Karadžić"

• Srednja mješovita škola "Nikola Tesla"

[uredi] Kultura

[uredi] Slikarstvo

• Darmin Veletanlić

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene stranice

[uredi] Galerija

Pogled na uzi dio grada sa Krivdica Brda, Prosinac 2007

Nedovršeni članak Bosanska Dubica koji govori o gradu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.