Kalesija

Izvor: Wikipedija

Kalesija

Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine

Županija	Tuzlanska

Sjedište	Kalesija

Načelnik	Rasim Omerović

Površina	201 km²

Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	prema zadnjem popisu stanovništva 40.000 /km²

Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Naseljena mjesta
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Poznate osobe
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Opcinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnogeografski položaj. Preko njene teritorije prolazi magistralna putna saobracajnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog perioda. Također, preko kalesijske teritorije prolazi željeznička pruga Tuzla - živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.809 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 33.137 (79,25%)
Srbi - 7.659 (18,31%)
Hrvati - 35 (0,08%)
Jugoslaveni - 275 (0,65%)
ostali - 703 (1,71%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 32.577

Muslimani - 24.771 (76,03%)
Srbi - 7.606 (23,34%)
Hrvati - 40 (0,12%)
Jugoslaveni - 23 (0,07%)
ostali - 137 (0,44%)

[uredi] Naseljena mjesta

Stanje iz 1991:

Borogovo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Dubnica, Gojčin, Hajvazi, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija (selo), Kikači, Kosovača, Kulina (općina Osmaci), Kusonje, Lipovice, Mahala, Matkovac, Memići, Miljanovci, Osmaci, Petrovice, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Rakino Brdo, Sajtovići, Sarači, Seljublje, Staro Selo, Šeher, Tojšići, Viličevići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina, Zolje i Zukići.

Daytonski sporazum odredio je novu administrativno uređenje Bosne i Hercegovine. Kao posljedica tog uređenja 71 km² odnosno 26,1 % teritorije izdvojen je iz općine Kalesija koja je imala 272 km² i pripojen novoformiranoj općini Osmaci. U novoformiranu općinu Osmaci pripojena su naselja Mahala, Hajvazi, Caparde, Kulina, Kusonje, Kosovača, Vilčevići, Matkovac, Borogovo, Šeher, Osmaci, Rakino Brdo, Sajtovići, Like i Drvenice.

Danas su u sastavu općine naselja: Brezik, Bulatovci, Dubnica, Gojčin, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija (selo), Kikači, Lipovice, Memići, Miljanovci, Petrovice, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Sarači, Seljublje, Staro Selo, Tojšići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina, Zolje i Zukići.