See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Bosanska Dubica - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Bosanska Dubica

From Wikipedia

Bosanska Dubica
Grb općine Bosanska Dubica
(Grb)
Položaj općine Bosanska Dubica u Bosni i Hercegovini
Općina Bosanska Dubica
Središte općine Bosanska Dubica
Površina 499 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

31.000
68/km²
Načelnik Branko Barać

Bosanska Dubica (isto tako poznat i pod nazivom Kozarska Dubica) je općina i grad, smještena u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici sa Republikom Hrvatskom. Administrativno pripada Republici Srpskoj. Bosanska Dubica je 26 km udaljena od auto-puta Zagreb-Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu sa istočnom i jugoistočnom Evropom. Općina Bosanska Dubica na sjeveru graniči sa Republikom Hrvatskom, na istoku sa općinom Bosanska Gradiška, na zapadu sa općinom Bosanska Kostajnica, a na jugu sa općinom Prijedor. Grad Bosanska Dubica je administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499 km² i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Istorija

Prema nekim podacima na području današnje Bosanske Dubice, 930. godine je izgrađen grad. Međutim prvi pomen grada pod imenom Dubica, datira iz 1197. godine. Naziv grada dolazi od staroslovenske riječi dub što znači hrast, jer je taj predio u prošlosti bio obrastao bogatom hrastovom šumom.

Babonići-Vodički su držali Dubicu od 12. vijeka. Grad se spominje u raznim poveljama iz 13. vijeka. Godine 1402. Dubica je pripala Slavoniji, a padom Bosne pod Osmanlijsko carstvo, Dubica postaje važna granična tvrđava. Sam grad pao je u ruke Osmanlija 1538. godine. Od tada pa do 1797. godine Dubica je više puta mijenjala vladare kao dio nemirne granice i mjesto čestih sukoba između Osmanlijskog i Austrijskog carstva. Vremenom Dubica od tvrđave postaje varošica, a 1797. godine dobija naziv Bosanska Dubica.

Drugi svjetski rat je na prostoru općine Bosanska Dubica ostavio ogromne ljudske žrtve i velika uništenja materijalnih dobara.

Od 1970. godine Bosanska Dubica je doživjela značajan privredni razvoj.

Tokom rata u BiH 1992.-1995. područje općine je pretrpjelo velike demografske promjene. Najveći dio Bošnjaka, koji su uglavnom živjeli u samom gradu, je protjeran. Pred kraj rata, u septembru 1995. je grad teško stradao za vrijeme Operacije Una. Kasnije je, Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosanska Dubica pripala Republici Srpskoj. U gradu i općini se naselio veliki broj srpskih izbjeglica iz Hrvatske i dijelova BiH koji su pripali Federaciji. Lokalne vlasti su ime grada promijenile u Kozarska Dubica.

Nova Bosansko Dubička džamija
Nova Bosansko Dubička džamija
Centar Bosanske Dubice
Centar Bosanske Dubice
Trg Bosanske Dubice
Trg Bosanske Dubice

[uredi - уреди] Geografija

Općina Bosanska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne geografske širine i 16°50 istočne geografske dužine. Ukupna površina općine iznosi 499 km² i geografski pripada oblasti Panonske nizije, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Bosanska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine Kozaru i Prosaru. Smještena je u donjem toku rijeke Une i srednjem toku rijeke Save. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: Dubička ravan, Knežpolje i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako bjelogoričnom tako i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

[uredi - уреди] Demografija

Broj stanovnika u općini prema statističkim podacima na bazi procjene iznosi 31.000. Nacionalna struktura: Srbi: 28.000, Bošnjaci: 2.700, Hrvati: 200, ostali 100. Na gradsko stanovništvo otpada 12.000 stanovnika, a seosko stanovništvo 19.000. Broj domaćinstava je 11.330, a broj naseljenih mjesta 61 naselje, dok gustoća naseljenosti iznosi 68 stanovnika na km².

[uredi - уреди] Privreda

[uredi - уреди] Sport

[uredi - уреди] Poznate ličnosti

  • Milan Jankovic (Filip Zepter)
  • Darmin Veletanlić, slikar

[uredi - уреди] Vanjski linkovi


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice
interakcija - интеракција


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -