Vlasenica
From Wikipedia
|
||
 |
||
| Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
| Sjedište | Vlasenica | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
? ?/km² |
|
Vlasenica je gradić i općina u istočnoj Bosni, (BiH), koji administrativno pripada Republici Srpskoj.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje s ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugo-istočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj - Olovo - Sarajevo.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vlasenica imala je 33.817 stanovnika, raspoređenih u 92 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 18.699 (55,29%)
- Srbi - 14.356 (42,45%)
- Hrvati - 40 (0,11%)
- Jugoslaveni - 336 (0,99%)
- ostali - 386 (1,16%)
Naseljena mjesta su:
Bačići, Bakići, Bešići, Bijelo Polje, Bišina, Brda, Bukovica Donja, Bukovica Gornja, Buljevići, Cerska, Derventa, Donje Vrsinje, Dragaševac, Drum, Dubačko, Dubnica, Dukići, Durakovići, Durići, Džemat, Đile, Đurđevići, Gerovi, Glušac, Gobelje, Golići, Gornje Vrsinje, Grabovica, Gradina, Gunjaci, Jasen, Jeremići, Klještani, Kojčevina, Kokanovići, Koprivno, Kostrača, Kozja Ravan, Krajčinovići, Kulina, Kuljančići, Lukavica, Lukići, Maćesi, Majstorovići, Milići, Mišari, Mišići, Mršići, Nedjeljišta, Nova Kasaba, Nurići, Odžak, Pavkovići, Peševina, Pijuke, Plakalovići, Podbirač, Podcrkvina, Podgora, Pomol, Pustoše, Rača, Rajići, Raševo, Rašića Gaj, Raškovići, Ristijevići, Rogosija, Rovaši, Rupovo Brdo, Sebiočina, Simići, Skugrići, Supač, Šadići Donji, Šadići Gornji, Štedra, Tikvarići, Toljevići, Tugovo, Turalići, Višnjica, Vitići, Vlasenica, Vrli Kraj, Vrtoče, Vukovići, Vukšići, Zabrđe, Zagrađe i Zaklopača.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Vlasenica je imala 33 780 stanovnika, dok je sam grad imao oko 11 000.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Historija
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prapovijesti pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola s humkama na lokalitetu Šosari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekoriranih i jedan s natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove.
Polovinom 15. stoljeća, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijeske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. stoljeću, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski promet. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruiran je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik.
Na području Vlasenice su se u prvom svjetskom ratu, u jesen 1914. odvijale žestoke borbe između austro-ugarskih i srpsko-crnogorskih snaga.
Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo ostati bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.
Na početku rata u BiH u području Vlasenice je izvršeno jedno od najbrutalnijih etničkih čišćenja Muslimana/Bošnjaka od strane bosanskosrpskih snaga. Najveći broj Muslimana/Bošnjaka je protjeran, dok je dio likvidiran, a neki odvedeni u zloglasni logor Sušica gdje su bili izloženi sistematskom zlostavljanju i silovanju.
Nakon završetka rata, dio bošnjačkih starosjedilaca se vratio, ali je Vlasenica izmijenila svoju demografsku strukturu zbog priliva srpskih izbjeglica iz Federacije BiH.
