Jupiter (planeta)
Manipud iti Wikipedia
Caracteristica ti orbit wenno pinaglikmut Epoca J2000 |
|||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Semimayor a pagtayekkan | 778,412,027 km 5.203 363 01 AU |
||||||
Kaadayo ti pinaglikmut | 4.888 Tm 32.675 AU |
||||||
Eccentricity | 0.048 392 66 | ||||||
Perihelion | 740,742,598 km 4.951 558 43 AU |
||||||
Aphelion | 816,081,455 km 5.455 167 59 AU |
||||||
Paset a panawen ti pinaglikmut | 4333.2867 d (11.86 a) |
||||||
Paset a panawen a sinod | -398.88 d | ||||||
Avg. kapardas ti pinaglikmut | 13.056 km/s | ||||||
Max. kapardas ti pinaglikmut | 13.712 km/s | ||||||
Min. kapardas ti pinaglikmut | 12.446 km/s | ||||||
Inclinasion | 1.305 30° (6.09° agingga ti ecuador ti Init) |
||||||
Longitude ti ascending node | 100.556 15° | ||||||
Argumento ti perihelion | 274.197 70° | ||||||
Bilang iti satellitena | 63 | ||||||
Caracteristica a fisica | |||||||
Diametro iti ecuador | 142,984 km [1] (11.209 a Daga) |
||||||
Diametro iti polar | 133,709 km (10.517 a Daga) |
||||||
Kalawa ti rabaw | 6.14×1010 km2 (120.5 a Daga) |
||||||
Kina-oblate | 0.064 87 | ||||||
Volume | 1.431×1015 km3 (1321.3 a Daga) |
||||||
Mass | 1.899×1027 kg (317.8 a Daga) |
||||||
Avg. densidad | 1.326 g/cm3 | ||||||
Gravity idiay ecuador | 23.12 m/s2 (2.358 gee) |
||||||
Kapardas a tumakias | 59.54 km/s | ||||||
Paset a panawen nga agpusipus | 0.413 538 021 d (9 h 55 min 29.685 s) 1 | ||||||
Kapardas a agpusipus | 12.6 km/s = 45,300 km/h (manipud ti ecuador) |
||||||
Pinagsikig ti pagtayekkan | 3.13° | ||||||
Agpakanawan nga asencion ti Pungto nga Amianan | 268.05° (17 h 52 min 12 s) | ||||||
Declinasion | 64.49° | ||||||
Temperatura ti rabaw |
|
||||||
Albedo | 0.52 | ||||||
Dagiti nagian ti atmosphere | |||||||
Atmospheric pressure | 70 kPa | ||||||
Hydrogen | ~86% | ||||||
Helium | ~14% | ||||||
Methane | 0.1% | ||||||
Water vapor | 0.1%] | ||||||
Ammonia | 0.02% | ||||||
Ethane | 0.0002% | ||||||
Phosphine | 0.0001% | ||||||
Hydrogen sulfide | <0.00010% |
Ti Jupiter ti maikalima a planeta manipud iti Init ket isu ti kadakkelan iti ikub ti Sistema a Solar.
[baliwan] Pakasaritaan
Ti Jupiter ket masirmataan iti nalawag a rabii. Isu ti maikapat a kasellagan a gandat a masurot iti Init, Bulan, ken iti Venus. Impanagan dagiti Romano iti diosenda a ni Jupiter ket ti [[simbolo astronomico]na ket maysa a ladawan ti kimat a simbolo ni diosen a Jupiter.
[baliwan] Bulbulan iti Jupiter
Addaan 63 a bulan ti Jupiter. Dagiti uppat a kadakkelan--ti Callisto, Ganymede, Europa ken Io-- ket matawagan no dadduma a "bulbulan ni Galileo."
[baliwan] Bulbulan ni Galileo
Ti Sistema a Solar |
---|
Bituen: Ti Init |
Dagiti Planeta: Mercurio | Venus | Daga | Mars | Jupiter | Saturno | Uranus | Neptuno |
Dagiti ansisit a planeta: Ceres - Pluto - Eris |
Babassit a bagbagi: Dagiti asteroid - Dagiti centaurs - TNOs - Dagiti kometa - Dagiti layap |
Dagiti satellite: Terran - Martian - Jovian - Saturnian - Uranian - Neptunian |
Populations: Barikes nga Asteroid - Barikes a Kuiper - Naiwaris a disc - Ulep nga Oort |
Kitaen met dagiti astronomical a bambanag ken ti listaan ti bambanag ti sistema a solar a naurnos babaen ti radius wenno ti mass. |