Srce

Izvor: Wikipedija

Za ustanovu koja se bavi informacijskim i komunikacijskim tehnologijama vidi Sveučilišni računski centar

Građa srca - presjek

Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smješteno je u prsnom košu. Srce čovjeka ima masu 200-425g. Izvana ga štiti vanjska opna - osrčje. Srce je građeno od srčanog mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno hrane i kisika. Ovaj šuplji mišićni organ podijeljen je mišićnim zidom na lijevu i desnu stanu. Svaka strana dijeli se na 2 dijela - manji je prijeklijetka, a veći klijetka. Elastične opne - srčani zalisci reguliraju prolaz krvi iz prijeklijetke u klijetku. Oni imaju ulogu ventila, propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Pritisak krvi koja prolazi iz preklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske, te povrat krvi nije moguć.

[uredi] Građa srca

Ljudsko srce

Ljudsko srce ima 4 šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretklijetka i klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluća.

Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su sve krvne žile koje idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se krv rješava ugljik-dioksida, a opskrbljuje kisikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretklijetku plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje ide u lijevu klijetku pa u aortu koja je nosi u cijelo tijelo. Budući lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su tlakovi triput veći i njegove stijenke su deblje i jače.

Latinski naziv za pretklijetku je atrium (mi ga obično zovemo atrij), klijetka je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretklijetke i dvije klijetke, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi.

Između pretklijetke i klijetke se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci spriječavaju vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretklijetke i klijetke dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer slici na biskupovu mitru) valvula.

Zalisci se također nalaze na izlazu iz klijetki u plućnu arteriju i aortu. Na ulazu u desnu klijetku postoje tri takva trokutna roga odnosno jezičca pa je taj zalistak nazvan valvula tricuspidalis.na ušću u lijevu komoru nalaze se dva trokutna roga odnosno jezičca i taj je zalistak nazvan valvula bicuspidalis s. mitralis.Na slobodnim rubovima zalistaka vezu se tanke tetivaste strune chordea tendineae,koje te rubove spajaju sa bradavičnim mišićima,mm.papillares,što strše iz zidova komore i vrhom su usmjereni prema pretkomorama.zalisci na izlasku iz desne i lijeve komore smješteni su u početku plućne arterije i u početku aorte. Polumjesečasti zalisci valvulae semilunares,lijeve i desne komore jednake su i oblikuju ih po tri tanka vezivna listića obložena endokardom. Krvlju srčani mišić se opskrbljuje putem vjenačnih arterija,aa.coronariae cordis.Dvije su i izlaze iz samog pocetka aorte, a ulaze u srčani mišić ispod zalistaka.

Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretklijetku to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego što je normalno, srčane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

[uredi] Embrionalni razvoj

Pregrađivanje srčanih pretklijetki počinje u petom tjednu trudnoće. Najprije nastaje primarna pregrada (septum primum), a nakon toga sekundarna (septum secundum).

Prema klasičnom modelu razvoja srca, proces počinje kad se tanka membrana (septum primum) počinje oblikovati na stražnjem i gornjem zidu atrija. Membrana raste te se napokon spoji s tkivom endokardija (unutrašnjost srca). Dok membrana raste između nje i endokardijalnih jastučića postoji otvor, primarno ušće (ostium primum), koji se zatvori kad se ove dvije strukture spoje. Prije nego se ostium primum posve zatvori, u primarnoj pregradi se stvori mali otvor, sekundarno ušće (ostium secundum). Krajem petog tjedna embrionalnog života počinje druga faza razvoja kad se u atriju počinje oblikovati sekundarna pregrada. Ova membrana također raste prema endokardijalnim jastučićima i prekriva sekundarno ušće. Sekundarna pregrada ostaje nepotpuna. Ovalni otvor (fossa ovalis; foramen ovale) je otvor koji ostaje nakon što završi rast sekundarne pregrade.

Završna faza procesa počinje kad gornji dio sekundarne pregrade počinje propadati te napokon posve nestane. Potpuno oblikovana pretklijetka sada ima dvije pregrade, obje nepotpune, koje se preklapaju. Gornji dio sekundarne pregrade prekriva sekundarno ušće te oblikuje jednosmjerni ventil koji dozvoljava desno-lijevi protok krvi u fetusa.

Sve dok je dijete u maternici, između dvije pretklijetke postoji ovaj ovalni otvor koji skreće krv iz desnog u lijevo srce. Na ovaj način se sprječava odlazak velike količine krvi u pluća koja se još ne koriste. U fetalnom razdoblju je tlak u desnoj pretklijetki veći nego u lijevoj što pospješuje tok krvi kroz ovalni otvor. Pri porodu dijete napravi prvi udah, rašire se pluća, snizuje tlak u desnom srcu i zatvara ovalni otvor. U prosječno 70% osoba nakon rođenja se spajaju primarni i sekundarni septum te nastaje jedinstvena, cjelovita pregrada. Nepotpuno zatvaranje pregrade uzrokuje nastanak atrijskog septalnog defekta.

[uredi] Vanjske poveznice

• Heart Anatomy