Romski jezik
Izvor: Wikipedija
 romanes / romani / रोमानी |
|
| Države govorenja: |
Razne države diljem svijeta |
| Regije govorenja: |
- |
| Broj govornika: | prepostavlja se oko 4.8 milijuna |
| Rang: | - |
| Razredba: | indoeuropski indoiranski |
| Službeni status | |
| Služben u: | Općina Šuto Orizari u Makedoniji, služben kao manjinski jezik u Švedskoj, jedan od službenih jezika u 79 općina u Rumunjskoj i u gradu Budeşti |
| Regulatori: | nema |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | nema |
| ISO 639-2: | rom |
| SIL | razni |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Romski jezik je jezik Roma u Europi. Zapravo je skupina više-manje različitih dijalekata, jer su Romi svugdje preuzeli riječi i oznake jezika naroda među kojem su živjeli.
Romski nema svoj prajezik kao jedan jezik, jer se ne radi o jednoj etničkoj skupini, već o kasti radnika (vajšije) u službi nekoliko kraljevina koje je pokorila dinastija Gupta i rastjerala vojničku kastu. Nju je kasnije izbjeglički život zbližio, što je dovelo do nekih sličnosti u jeziku. Nastojanje Roma da ujedine sve Cigane u jedinstvenu etniju nailazi na znatan otpor kod ostalih, vjerski, civilizacijski i etnički različitih skupina. Romski jezik srodan je nekim sjevernoindijskim jezicima, među ostalim i starom Sanskrtu, jednom od najstarijih poznatih indoeuropskih jezika uopće. Ne postoji književna tradicija romskog jezika, pa tako ni pisana povijest. Sve više prihvaćeno zajedničko ime, zbog podjednako negativnog tretmana svih tih skupina, potječe od opće imenice Rrom = čovjek, tako da Rromi, kao nacionalno ime etimologijski značni, naprosto - ljudi.
Tek nedavno su Romi počeli potraživati svoja manjinska prava, tako da i nema zajedničke, općeprihvaćene književne verzije jezika. Uz druge jezike, romski jezik je priznat kao službeni jezik u Vojvodini i u austrijskom Gradišću, dok još uvijek nije u nekim drugim područjima gdje Romi predstavljaju znatan udio u lokalnom stanovništvu (na primjer u Makedoniji). Primjerice, jezik hrvatskih Cigana Čuvaša i Roma je toliko različit da se vidljivio radi o dva jezika i dvije tradicije, a jednako tako vrijedi za jezik Manucha u Francuskoj ili Sinta, koji su i rasno različitog podrijetla, u Njemačkoj i koje Hitlerov režim zbog arijevskog podrijetla nije uništavao.
