Ivan Pavlov
Izvor: Wikipedija
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor. |
Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 26. rujna 1849. - Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog
Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu. Značajni su mu radovi o inervaciji srca i o funkciji jetre. Istraživanja fiziologije želučane sekrecije donijela mu je 1904. godine Nobelovu nagradu za medicinu.
Ivan Pavlov je bio pionir biheviorizma. Na istraživanjima sa psima ustvrdio je proces formiranja tzv. uvjetnog (konidicioniranog) refleksa.
Svaki refleks uključuje podražaj (stimulus) i odgovor (reakciju). Svaki uvjetni refleks je naučen na bazi prethodno postojećeg refleksa ili tzv. bezuvjetnog refleksa. U Pavlovljevim eksperimentima sa psima, bezuvjetni refleks je bila proizvodnja sline kao reakcija na podražaj hrane. Dakle, pas je gladan i kada vidi lijepi odrezak cure mu sline.
Na bazi toga bezuvjetnog refleksa Pavlov je učio pse novi, uvjetni refleks, koji prethodno nisu znali. U tom novom refleksu ista reakcija, kao na primjer slinjenje, je izazvana nekim drugim podražajem, a ne hranom. Tako su na primjer psi naučili sliniti na zvučni podražaj zvonca. Da bi to postigao, Pavlov je trebao prvo prezentirati neko vrijeme zvonce i hranu zajedno. Nakon toga su psi naučili reagirati samo na zvonce kao da im je prezentirana hrana i to je bio uvjetni refleks. Da bi ta procedura bila uspješna, bilo je potrebno prezentirati prvo zvonce i onda hranu, a nikako obrnuto. Simultana prezentacija isto nije bila efikasna za formiranje uvjetnog refleksa.
Njegova istraživanja bila su dalekosežna, posebno s obzirom na primjenu u psihologiji i psihijatriji jer su se smatrali fundamentalnima za process učenja. Unošenjem novih ideja i shvaćanja formirao je u fiziološkoj znanosti pravac nazvan Ruskom fiziološkom školom.
Potrebno je razlikovati Pavlovljevo (ili klasično) uvjetovanje od operantnog uvjetovanja, kojega je otac bio B. F. Skinner.
[uredi] Poveznice
- Pavlovljev refleks
1901. Emil Adolf von Behring | 1902. Ronald Ross | 1903. Niels Ryberg Finsen | 1904. Ivan Petrovič Pavlov | 1905. Robert Koch | 1906. Camillo Golgi i Santiago Ramón y Cajal | 1907. Charles Louis Alphonse Laveran | 1908. Ilja Iljič Mečnikov i Paul Ehrlich | 1909. Emil Theodor Kocher
1910. Albrecht Kossel | 1911. Allvar Gullstrand | 1912. Alexis Carrel | 1913. Charles Robert Richet | 1914. Robert Bárány | 1919. Jules Bordet
1920. Schack August Steenberg Krogh | 1922. Archibald Vivian Hill i Otto Fritz Meyerhof | 1923. Frederick Grant Banting i John James Richard Macleod | 1924. Willem Einthoven | 1926. Johannes Andreas Grib Fibiger | 1927. Julius Wagner-Jauregg | 1928. Charles Jules Henri Nicolle | 1929. Christiaan Eijkman i Sir Frederick Gowland Hopkins
1930. Karl Landsteiner | 1931. Otto Heinrich Warburg | 1932. Sir Charles Scott Sherrington i Edgar Douglas Adrian | 1933. Thomas Hunt Morgan | 1934. George Hoyt Whipple, George Richards Minot i William Parry Murphy | 1935. Hans Spemann | 1936. Sir Henry Hallett Dale i Otto Loewi | 1937. Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt | 1938. Corneille Jean François Heymans | 1939. Gerhard Domagk
1943. Henrik Carl Peter Dam i Edward Adelbert Doisy | 1944. Joseph Erlanger i Herbert Spencer Gasser | 1945. Sir Alexander Fleming, Ernst Boris Chain i Sir Howard Walter Florey | 1946. Hermann Joseph Muller | 1947. Carl Ferdinand Cori, Gerty Theresa Cori (rođena Radnitz) i Bernardo Alberto Houssay | 1948. Paul Hermann Müller | 1949. Walter Rudolf Hess i Antonio Caetano De Abreu Freire Egas Moniz
1950. Edward Calvin Kendall, Tadeus Reichstein i Philip Showalter Hench | 1951. Max Theiler | 1952. Selman Abraham Waksman | 1953. Hans Adolf Krebs i Fritz Albert Lipmann | 1954. John Franklin Enders, Thomas Huckle Weller i Frederick Chapman Robbins | 1955. Axel Hugo Theodor Theorell | 1956. André Frédéric Cournand i Werner Forßmann, Dickinson W. Richards | 1957. Daniel Bovet | 1958. George Wells Beadle, Edward Lawrie Tatum i Joshua Lederberg | 1959. Severo Ochoa i Arthur Kornberg
1960. Sir Frank Macfarlane Burnet i Peter Brian Medawar | 1961. Georg von Békésy | 1962. Francis Harry Compton Crick, James Dewey Watson i Maurice Hugh Frederick Wilkins | 1963. Sir John Carew Eccles, Alan Lloyd Hodgkin i Andrew Fielding Huxley | 1964. Konrad Bloch i Feodor Lynen | 1965. François Jacob, André Lwoff i Jacques Monod | 1966. Peyton Rous i Charles Brenton Huggins | 1967. Ragnar Granit, Haldan Keffer Hartline i George Wald | 1968. Robert W. Holley, Har Gobind Khorana i Marshall W. Nirenberg | 1969. Max Delbrück, Alfred D. Hershey i Salvador E. Luria
1970. Sir Bernard Katz, Ulf von Euler i Julius Axelrod | 1971. Earl W. Sutherland, Jr. | 1972. Gerald M. Edelman i Rodney R. Porter | 1973. Karl von Frisch, Konrad Lorenz i Nikolaas Tinbergen | 1974. Albert Claude, Christian de Duve i George E. Palade | 1975. David Baltimore, Renato Dulbecco i Howard Martin Temin | 1976. Baruch S. Blumberg i D. Carleton Gajdusek| 1977. Roger Guillemin, Andrew V. Schally i Rosalyn Yalow | 1978. Werner Arber, Daniel Nathans i Hamilton O. Smith | 1979. Allan M. Cormack i Godfrey N. Hounsfield
1980. Baruj Benacerraf, Jean Dausset i George D. Snell | 1981. Roger W. Sperry, David H. Hubel i Torsten N. Wiesel | 1982. Sune K. Bergström, Bengt I. Samuelsson i John R. Vane | 1983. Barbara McClintock | 1984. Niels K. Jerne, Georges J. F. Köhler i César Milstein | 1985. Michael S. Brown i Joseph L. Goldstein | 1986. Stanley Cohen i Rita Levi-Montalcini | 1987. Susumu Tonegawa | 1988. Sir James W. Black, Gertrude B. Elion i George H. Hitchings | 1989. J. Michael Bishop i Harold E. Varmus
1990. Joseph E. Murray i E. Donnall Thomas | 1991. Erwin Neher i Bert Sakmann | 1992. Edmond H. Fischer i Edwin G. Krebs | 1993. Richard J. Roberts i Phillip A. Sharp | 1994. Alfred G. Gilman i Martin Rodbell | 1995. Edward B. Lewis, Christiane Nüsslein-Volhard i Eric F. Wieschaus | 1996. Peter C. Doherty i Rolf M. Zinkernagel | 1997. Stanley B. Prusiner | 1998. Robert F. Furchgott, Louis J. Ignarro i Ferid Murad | 1999. Günter Blobel
2000. Arvid Carlsson, Paul Greengard i Eric Kandel | 2001. Leland H. Hartwell, R. Timothy Hunt i Paul M. Nurse | 2002. Sydney Brenner, H. Robert Horvitz i John E. Sulston | 2003. Paul Lauterbur i Sir Peter Mansfield | 2004. Linda B. Buck i Richard Axel | 2005. Barry J. Marshall i Robin Warren | 2006. Andrew Fire i Craig Mello | 2007. Mario Capecchi, Sir Martin Evans i Oliver Smithies