Kraljevstva Commonwealtha

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevstva Commonwealtha ili Krunske zemlje Commonwealtha (engleski: Commonwealth Realms) je zajedničko ime za šesnaest suverenih država koje priznaju kraljicu Elizabetu II kao svoju kraljicu i šefa države. Elizabeta II nije kraljica Commonwealtha jer to nije suštinski entitet; ona je kraljica svake od država Commonwealtha zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, nezvanično po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engleski: Governer-General) koji je njen predstavnik u datoj državi. Krunske zemlje Commonwealtha su članice Nacija Commonwealtha.

Historijski gledano, tihim raspadom Britanske imperije nastao je veći broj nezavisnih država koji su do tada bili britanske kolonije ili protektorati. Po sticanju nezavisnosti većina ovih država je inicijalno prihvatila vladajućeg britanskog monarha za šefa svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao, a mnogo onih koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis se kasnije odlučuje da samostalno imenuje šefa države.

Države koje trenutno čine Krunske zemlje Commonwealtha:

• Antigva i Barbuda
• Australija
• Bahami
• Barbados
• Belize
• Grenada
• Jamajka
• Kanada
• Novi Zeland
• Papua Nova Gvineja
• Sveti Kristofor i Nevis
• Sveta Lucija
• Sveti Vincent i Grenadini
• Solomonska Ostrva
• Tuvalu
• Ujedinjeno Kraljevstvo

Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična, te ona nema de facto moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase republiku. Kraljičin nasljednik, za kojeg se prepostavlja da će biti princ Charles, morat će dobiti odobravanje svake od članica ukoliko želi da preuzme odgovarajuće titule. Ova uloga je historijski često bila paradoksalna. Tako je, naprimjer, za vrijeme vladavine kralja Georgea VI, Kanada je Nemačkoj proglasila rat nekoliko dana posle Ujedinjenog Kraljevstva tako da je George VI istovremeno bio u ratu i u miru sa Njemačkom. Nešto kasnije, tokom sukoba Indije i Pakistana 1947. godine, George VI, koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefinisanom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više kruna za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utiče na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.

U mnogim od država kojima trenutno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, naročito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi vide kraljicu kao simbol jedinstva i tradiciju koju ne treba mijenjati što čini relativno izvjesnim da se broj država Commonwealtha neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II.