Isak Samokovlija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Isak Samokovlija
rođen:	3. decembar  1889. Goražde,  Austro-Ugarska
preminuo:	15. januar  1955. Sarajevo,  Jugoslavija

Isak Samokovlija (Goražde, 3. decembar 1889 - Sarajevo, 15. januar 1955) je poznati bosanskohercegovački književnik, autor djela sa bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

[uredi] Biografija

Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. decembra 1889 u obitelji sefardskih (španskih) jevreja. Njegova obitelj se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje.

Po završetku Drugog svjetskog rata drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost".

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Umro je 15. januara 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića.

[uredi] Bibliografija

• "Od proljeća do proljeća" 1929.
• "Nosač Samuel", 1946.
• "Solomunovo slovo", 1949.
• "Hanka" (drama)
• "Plava Jevrejka" (drama)
• "On je lud" (drama)
• "Fuzija" (drama)
• "Tragom života"
• "Đerdan"
• "Priča o radostima"

 "Saručin dug"