Vodozemci
Izvor: Wikipedija
| Vodozemci | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
| podrazred Labyrinthodontia † podrazred Lepospondyli † podrazred Lissamphibia
|
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, kao i da smanje gubitak vode preko kože.
[uredi] Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lubanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.
[uredi] Podjela vodozemaca
Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:
[uredi] Evolucija vodozemaca
Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (krosopterigija), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Indije. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 miliona godina.
