Dina (roman)

Izvor: Wikipedija

Dina
Korice romana „Dina“
Naziv izvornika	Dune
Autor	Frank Herbert
Ilustrator	John Schoenherr
Država	SAD
Jezik	engleski
Vrsta djela	roman
Žanr	ZF
Izdavač	Chilton Books Izvori
Datum izdanja	1965.
Korice	tvrde i meke
Broj stranica	412 (originalno izdanje) 537 (re-izdanje)
Glavni lik(ovi)	Paul Atreides
ISBN broj	ISBN 0-441-17271-7

„Dina“ (eng. „Dune“) američki je ZF roman iz 1965. kojeg je napisao Frank Herbert. Dobitnik je Hugo nagrade i Nebula nagrade za najbolji roman^[1], te se smatra jednim od najslavnijih znanstveno fantastičnih romana svih vremena, često spominjan kao najbolje prodavan ZF roman u povijesti pošto je prodan u preko 12 milijuna primjeraka diljem svijeta^[2][3]. Bio je to također prvi bestseler ZF roman u povijesti sa tvrdim koricama.

Radnja romana odvija se u budućnosti, u kojoj obitelj Harkonnen u zasjedi uništi obitelj Atreides koja je preuzela njihov planet Arrakis, znan i kao Dina, kao feud kako bi iskorištavali njegove vrijedne resurse. No preživjeli sin Atreidesa, Paul, želi osvetu. Kroz tu priču autor istražuje pomiješanost politike, religije, ekologije, tehnologije i sudbine. Nakon prvotne knjige, Herbert je napisao pet nastvaka prije svoje smrti 1986: „Dina -mesija“, „Djeca Dine“, „Bog vladar Dine“, „Heretici Dine“ i „Kuća Dine“. Također je po romanu 1984. snimljen i istoimeni film, „Dina – pješčani planet“ Davida Lyncha te mini serija „Dina“ 2000.

Sadržaj 1 Radnja 1.1 Prvo poglavlje: Dina 1.2 Drugo poglavlje: Muad'Dib 1.3 Treće poglavlje: Prorok 2 Terminologija 2.1 Arrakeen 2.2 Bene Gesserit 2.3 Butlerianov Džihad 2.4 Caladan 2.5 Ceh 2.6 Choam 2.7 Časna majka 2.8 Feydakin 2.9 Fremen 2.10 Galach 2.11 Imperijalno kondicioniranje 2.12 Kwisatz Haderach 2.13 Lisan Al-Gaib 2.14 Mali tvorac 2.15 Melange 2.16 Mentat 2.17 Missionaria Protectiva 2.18 Muad'Dib 2.19 O.C. Biblija 2.20 Ornithopter 2.21 Salusa Secundus 2.22 Sardaukar 2.23 Shai-Hulud 2.24 Voda života 2.25 Zensunni 3 Nastanak 4 Ekologija 5 Utjecaj 6 Reakcije 7 Izvori 8 Vanjske poveznice

[uredi] Radnja

[uredi] Prvo poglavlje: Dina

Godina je 10.191. Vladar Shadam IV se počeo bojati kuće Atreides, uglavnom zbog toga što vojvoda Leto Atreides uživa sve veću popularnost. Kako bi suptilno uništio Atreidese, bez da izazove revolt drugih kuća, uključi Barona Vladimira Harkonnena kako bi to izveo. Stoga Shadam naređuje da Leto Atreides premjesti svoju obitelj i vojsku na pustinjski planet Arrakis, znan i kao Dina, kojeg je dobio kao feud. Taj planet je jedini izvor vrijedne tvari melange, znano i kao spice, čiju je eksploataciju prije kontrolirala kuća Harkonnen, ali čiji monopol posjeduje CHOAM tvrtka. Na Arrakisu živi samo 5 milijuna ljudi.

Leto se nikada nije oženio za svoju ljubavnicu Jessicu, pripadnicu Bene Gesserita, ali s njom ipak ima 15-godišnjeg sina Paula. Jednog dana u njihov dvorac na planetu Caladanu ih posjeti stara časna majka Gaius Helen Mohiam koja podvrgne Paula testu, naredivši mu da stavi ruku u jednu kutiju koja mu prouzroči nevjerojatnu bol i onda ga ispusti kako bi mu proširila razum. Ne baš oduševljen, Paul se potom uputi zajedno sa svojom obitelji na Arrakis. Tamo Atreidesi isprva imaju problema prilagoditi se suhom podneblju – voda je tamo tako rijetka da su ljudi njegovali običaj istiskivati kapljice od ručnika Harkonnena nakon njihove večere, što je Leto odmah ukinuo. Također, onaj tko ide u pustinju mora nositi posebna kožna odijela koja recikliraju tekučinu i spriječavaju njeno isparavanje iz tijela.

Pri jednom rutinskom letu u pustinju, Leto, Paul, stražar Halleck i planetologist Kynes su primjetili kako se divovski pješčani crv približava jednoj stanici za proizvodnju melangea, ali da su zakazali leteći strojevi koji su ga trebali podignuti u slučaju opasnosti. Srećom, ljudi u stanici su se uspijeli evakuirati. I daljne sabotaže su se pojavile a Harkonneni su postavili lažni trag koji upućuje da je Jessica zapravo izdajica. Na kraju, dr. Yueh se ispostavio kao izdajica, omamljujući Leta, ali mu je prije postavio lažni zub sa otrovom kako bi ga ovaj aktivirao kada se pojavi ispred Barona, te ga tako ubio. Harkonneni su naime prisilili Yueha na suradnji kada su oteli njegovu suprugu, ali su je ubili zajedno s njim. Leto je aktivirao zub, no taj je ubio samo Pitera, Baronovog Mentata. Jessica i Paul su svezani i u letjelici poslani u pustinju, ali su uspijeli pobijediti stražare i spasiti se. U pustinji, Paulov se razum proširio i on je dobio vizije budućnosti, među kojima je ta da će mu majka roditi sestru.

[uredi] Drugo poglavlje: Muad'Dib

Thufir Hawat, Atreidesov Mentat, uspio je preživjeti napad Harokenna uz šačicu ljudi, načudivši se koliki je bio razmjer invazije – preko 100 brigada, za što je po njegovim računicama bio potreban prihod od 50 godina melangea na Arrakisu kako bi se financirao. Hawat se udruži sa Fremenima, ali ih svladaju Sardaukari, vojnici fanatici Padishah vladara. Istodobno, Duncan Idaho uspio je pronaći Jessicu i Paula u pustinji i dovesti ih u tajno skrovište do Keynesa. No napali su ih Harkonneni i prisilili na bijeg. Kako bi im pobjegli, Paul i Jessica su usmjerili svoju letjelicu u jednu opasnu oluju – pošto oluje na Arrakisu mogu doseći brzinu i do 800 kilometara na sat, Harkonnen vojnici pretpostave da su poginuli. No duo je uspio preživjeti i sakriti se u pustinju nakon što im se srušila letjelica. Uz pomoć svoje opreme, među kojima su i posebna odijela i voda, krenuli su hodati po pustinji. Kynes je uhapšen i bačen u pustinju, gdje je umro kada je ispod njega masa predmelangea akumulirala dovoljno vode i organske tvari od crva da je pretvori u ogroman mjehur koji ga je progutao.

U međuvremenu, Paul i Jessica su postavili stroj za proizvodnju vibracija u tlu kako bi skrenuli pozornost crva i pobjegli u jednan greben. Tamo su našli oazu, ali i Fremene, čijeg je vođu Stilgara Jessica lako pobijedila. Zadivljen, Stilgar ih prihvati, a Jessica se igra sa njihovom predodžbom proročanstva o tome kako će ih jednog dana posjetiti strankinja čiji će dijete donijeti spasenje planetu, koja je pak umjetno usađena od njenog ogranka Missionaria Protectiva. Paul uz to upozna djevojku Chani. Zajedno sa 40-ak ljudi, oni odlaze u Pečinu bogatstava, gdje ljutiti Jamis izazove Paula na dvoboj, koji ga pak ubije te sam sebi da ime Muad'Dib, po njihovom lokalnom mišu. Stilgar prizna Jessici da Fremeni plaćaju Udruzi mito kako ovi ne bi postavili nikakve satelite iznad Arrakisa, jer planiraju malo po malo promijeniti planet i napraviti plodno mjesto od njega. Fremeni ih odvedu u podzemni bazen u kojem su već spremili nekoliko milijuna litara vode u tu svrhu. Jessica je oduševljena tim prizorom, dok Paul ima mračne vizije budućnosti u kojoj će njegovi fanatični sljedbenici ubijati u ime Džihada.

U međuvremenu, 17-godišnji Feyd-Rautha, nećak i nasljednik Barona Harkonnena, na njihovom rodnom planetu Gaida Prime započne svoj hobi, borbu sa drogiranim gladijatorom u areni, no iznenadi se da je ovaj poslan da ga doista ubije. Feyd-Rautha ga ipak svlada i za propust optuži Hawata, Atreidesovog Mentata koji sada radi za Harkonnene.

Paul upozna Harah, Jamisovu supruga, te dobije zadatak brinuti se o njoj i njenoj djeci. U ritualu u kojem treba zamijeniti staru Časnu majku, Jessica popije drogu i stupi u viši stupanj svijesti. Paul također proba drogu te se zbilži sa Chani.

[uredi] Treće poglavlje: Prorok

U međuvremenu su prošle 2 i pol godine. Baron Harkonnen izbjegne pokušaj atentata sa strane svojeg nećaka Feyd-Reutha, koji ga je htio ubiti uz pomoć dječaka roba, pa ga ukori i opomene da će ga nasljediti, ali uz dužno poštovanje. Potom se Baron savjetuje sa Hawatom te mu objasni da je prije 2 godine vladarov sluga Fenring pitao za Arrakis te da mu je odgovorio da planira od radne snage napraviti vojnike. No Hawat mu objasni da je vladar postao sumnjičav i poslao špijune na Arrakis, te da mu je alternativa uskratiti pomoć nećaku Rabbanu i ostaviti ga tamo na cjedilu.

Natrag na Arrakisu, Paul i Chani su dobili dijete dok je Jessica rodila kćer, Aliu, koja već odmalena zna govoriti. Kako bi postao pravi Fremen, Paul se podvrgne staroj tradiciji u kojoj jaše ogromonog pješčanog crva. Stigavši duboko na jug planeta, Paul, Stilgar i skupina Fremen ratnika postave klopku za jednu tvornicu krijumčara koji traže melange, no iznenadi se kada među njima sretne Hallecka. Oni se brzo pomire, no Halleck napadne Jessicu kako bi ju ubio jer još uvijek vjeruje da je ona kriva za izdaju Atreidesa, ali Paul intervenira i spasi situaciju. Nakon toga, Paul proba Vodu života i padne u komu koja traje tri tjedna, sve dok ga Chani ne probudi dajući mu još malo te tekućine. Od tada on postaje Kwisatz Haderach. Uz pomoć atomskog oružja, Fremeni naprave rupu u zidu koji štiti Arrakeen te krenu u napad na Harkonnene i Vladara. Paul im onda naredi da iskoriste oluju kako bi svladali Sardaukar vojnike. Paulov sin pogiba, dok je Alia zarobljena i dovedena u komoru Vladara, gdje u kaosu ubija Barona. Paul se vrati su svoju staru palaću iz koje je bio prognan te pozove Vladara i njegove sluge. Tamo mu zaprijeti da će uništiti melange te tako onesposobiti imperij i putovanje svemirom ako dva Ceh agenta ne narede floti iznad planeta da se odmakne. Rabban je ubijen, no Feyd-Rautha izazove Paula na dvoboj noževima, ali pogiba. Poražen, Vladar odlazi sa trona i ostavlja ga Paulu koji uzima njegovu kćer, princezu Irulan, za ženu.

[uredi] Terminologija

[uredi] Arrakeen

Prvo naselje na Arrakisu i dugo vremena sjedište planetarne vlade

[uredi] Bene Gesserit

Drevna škola mentalne i fizičke obuke ustanovljena prvenstveno za ženske studente nakon što je Butlerianov Džihad uništio tzv. „strojeve za razmišljanje“ i robote

[uredi] Butlerianov Džihad

Kampanja protiv kompjutera, strojeva za razmišljanje i svjesnih robota, započeta 201. godine prije Ceha, a završena 108. Prije Ceha. Njegova glavna naredba ostala je u O.C. Bibliji: „Nećeš praviti strojeve po ljudskom naličju“

[uredi] Caladan

Treći planet sustava Delta Pavonis, rodno mjesto Paula Atreidesa.

[uredi] Ceh

Svemirski ceh, jedan dio političkog tripoda koji uzdržava Veliku Konvenciju. Ceh je bila druga škola za mentalno-fizičku obuku nakon Butlerianovog Džihada. Monopol Ceha na putovanje svemirom i prijevoz te međunarodno bankarstvo se označava kao početak imperijalnog kalendara.

[uredi] Choam

Skraćenica za „Combine Honnete Ober Advancer Mercantiles“ – univerzalna korporacija razvoja kojom upravlja Car i velike kuće, dok su Ceh i Bene Gesserit tihi partneri.

[uredi] Časna majka

Prvotno, proktor Bene Gessrita, ona koja je transformirala 'osvijetljen otrov' unutar svojeg tijela, podižući se na viši stupanj svijesti. Taj naziv su kasnije usvojili i Fremeni za svoje vlastite vjerske vođe

[uredi] Feydakin

Diverzant smrti plemena Fremen; povijesno grupa ratnika formirana kako bi dali živote da isprave krivo

[uredi] Fremen

Slobodna plemena Arrakisa, prebivaoci pustinje, ostaci Zensunni lutalica

[uredi] Galach

Službeni jezik imperija, hibrid Inglo-Slavenskkih jezika.

[uredi] Imperijalno kondicioniranje

Razvitak škola Suk medicine – najviše moguće kondicioniranje protiv oduzimanja ljudskog života. Polaznici bivaju označeni dijamantnom tetovažom na čelu te im se dopušta nositi dugu kosu svezanu Suk prstenom.

[uredi] Kwisatz Haderach

„Skraćenje puta“. Oznaka korištena od Bene Gesserita kako bi se definiralo nepoznato za što oni traže genetsko rješenje: muški Bene Gesserit čije organske mentalne moći nadilaze prostor i vrijeme.

[uredi] Lisan Al-Gaib

„Glas sa drgog svijeta“. Prema legendama Fremena, prorok sa drugog planeta, znan i kao „Onaj koji daje vodu“.

[uredi] Mali tvorac

Polu životinjski, polu biljni vektor pustinjskog crva na Arrakisu. Lučenje malog tvorca stvaraju masu pred-spicea.

[uredi] Melange

Tvar koja se može naći jedino na Arrakisu, a neophodna je za putovanje svemirom. Koristi se i kao hrana. Može uzrokovati ovisnost. Proizvode ju pješčani crvi.

[uredi] Mentat

Imperijski građani trenirani za vrhunske dosege u logici. „Ljudski kompjuteri“.

[uredi] Missionaria Protectiva

Ruka Bene Gesserita zadužena za sijanje zaraznih praznovjerja na primitivnim svijetovima, kako bi se te regije otvorile za njihovu eksploataciju

[uredi] Muad'Dib

Prilagođeni miš klokan na Arrakisu. Fremeni se dive tom biću jer može preživjeti u pustinji.

[uredi] O.C. Biblija

„Akumulirana knjiga“, religijski tekst stvoren od komisije Ekumenskih prevoditelja. Sadrži elemente najstarijih religija, kao što su Maometh Saari, Mahayana kršćanstvo, Zensunni katoličanstvo i Budislamske tradicije. Njena najviša zapovijed je: „Nećeš unakaziti dušu“

[uredi] Ornithopter

Bilo koja letjelica sposobna podupirati let lupanjem krilima poput ptica

[uredi] Salusa Secundus

Treći planet sustava Gamma Waiping, pretvoren u imperijski planet zatvor za kažnjenike. To je domovina kuće Corrino, a tradicija Fremena govori da su oni bili tamo robovi punih devet generacija

[uredi] Sardaukar

Ratnici fanatici i vojnici Padishah vladara. Od malih nogu su učeni da upotrijebe okrutnost.

[uredi] Shai-Hulud

Pješčani crvi Arrakisa, znani i kao „starac pustinje“ i „djed pustinje“. Crvi rastu do veličine od 400 metara i žive do duboke starosti ako ih netko ne ubije ili ne umru od vode, koja je za njih smrtonosna. Većina pijeska je pripisana djelovanjem crva. Ognjište praznovjerja među Fremen tradicijama

[uredi] Voda života

Osvijetaljavjući otrov, točnije izdah pješčanog crva stvoren trenutku njegove smrti zbog utapljanja, koji se onda promijeni u tijelu Časne majke kako bi postao narkotik za proširenje svijesti

[uredi] Zensunni

Sljedbenici šizmatik sekte koja se odvojila od učenja Maometha (tzv. „Treći Muhamed“) oko 1381. godine prije Ceha. Ističu mistično i vraćanje putu svojih starih generacija

[uredi] Nastanak

Nakon objavljivanja knjige "Zmaj u moru" 1957., Frank Herbert je počeo sa pripremama za svoj novi roman. Uzeo je avion za Florence, Oregon, gdje je ministarstvo poljodjelstva SAD-a sponzoriralo dugu seriju pokusa u upotrebi trava za stabilizaciju i usporavanje oštečenja dina, koje su mogle "progutati cijele gradove, rijeke i autoceste"^[4] Herbertov članak o dinama, "Zaustavili su pokretni pijesak", nikada nije dovršen (a objavljen je tek desetljećima kasnije u nepotpunoj verziji u "Putu za Dinu"), ali je pokrenulo Herbertov pažnju na ekologiju i slične teme. Herbert je sljedečih 5 godina proveo istraživanjem i pisanjem^[5] onoga što će kasnije postati "Dina",^[6] kasnije serijaliziranu u Analog časopisu od 1963. do 1965. kao dva kraća rada, "Svijet Dine" i "Prorok Dine". Herbert je svoj rad posvetio "ljudima čiji napori idu dalje od ideja, u carstvo 'pravih materijala', prema ekologistima suhe zemlje, gdje god bili, u kojem god vremenu radili, ovaj trud predviđanja posvećen je u poniznosti i divljenju". Serijalizirana verzija je proširena i dorađena, ali odbijena od preko 20-ak izdavačkih kuća prije nego što je objavljena u Chilton Books.

[uredi] Ekologija

Dina je prozvana „prvim planetarnim ekološkim romanom velikih razmjera“.^[7] Nakon objavljivanja Nijemog proljeća autorice Rachel Carson 1962., pisci znanstvene fantastike su konfrontirani sa problemom odnosa čovjeka i biologije. Dina je odgovorila sa svojim složenim opisom života na Arrakisu, od ogromnih pješčanih crva do malenih miševa prilagođenih pustinjskom podneblju, pa i stanovnika Fremena koji ga pokušavaju promijeniti kako bi postao oaza.

[uredi] Utjecaj

Dina je postala iznimno utjecajna, dajuči nadahnuće drugim romanima, filmovima (među njima i Ratovi zvijezda^[8][9]) i stripovima. Roman je parodiran 1984. u knjizi National Lampoon's Doon autora Ellisa Weinera, ali je i nadahnula Dina enciklopediju (1984) autora Willisa E. McNellya.^[10]

Iron Maiden objavio je pjesmu „To Tame A Land" koja se isprva trebala zvati „Dune“, ali nije mogla dobiti dozvolu od autora za taj naslov^[11][12]

[uredi] Reakcije

Roman je bio hvaljen od kritike zbog neobičnog i detaljnog pogleda u ZF žanru. Arthur C. Clarke je utvrdio: "Jedinstveno...Ne znam za ništa što se može usporediti s tim, izuzev "Gospodara prstenova"^[13][14]. Chicago Tribune je zapisao: "Jedan od spomenika modernoga ZF-a" a Robert A. Heinlein: "Snažno, uvjerljivo i genijalno"^[15].

The Washington Post je utvrdio: "Portret vanzemaljskog društva koji je potpuniji i detaljniji od bilo kojeg drugog autora koji je to ostvario na tom polju...Priča je privlačna u istoj mjeri zbog svoje dinamike i filozofije...Zapanjujuči ZF fenomen"^[16].

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene stranice za „Dinu“
• "Dina - geneza Franka Herberta ~ originalno objavljeno u Omni časopisu 1980.
• DuneAudio.com – službeni site o Dina audio knjizi
• Spark Notes: Dune, Detaljan vodič kroz priču
• Audio Review at The Science Fiction Book Review Podcast
• DuneQuotes.com – skup citata iz knjige