Švicarska
Izvor: Wikipedija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Švicarska Konfederacija ili Švicarska je savezna država u središnjoj Europi; susjedi su joj Austrija, Francuska, Italija, Lihtenštajn i Njemačka. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak.
Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.
U srednjoj Europi i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Ženeva, Lausanne i Basel.
Sastoji se od tri geografska različita djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Oko 10% državnog teritorija zaprema vapnenačka Jura (prosječna visina 700 - 800 m) s krškim formama reljefa, 30% Švicarska visoravan (500 -1000 m), građena od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od Peninskih ili Valiških (najviši vrh u Švicarskoj Dufour, 4633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najveće alpsko područje ledenjaka (Altschgletscher).
Klimatske razlike uvjetovane reljefom. Na Švicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima južnih alpskih dolina približuju se sredozemnoj. Viši dijelovi Švicarske imaju izrazito planinsku klimu; u Davosu (na 1560 m visine) prosječna siječanjska temperatura -7 oC, srpanjska 12,1 oC. Najveću godišnju veličinu oborina (više od 2000 mm) imaju rubni dijelovi Alpa. Unutrašnji planinski dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su suši (do 600 mm u dolini gornje Rhone). Na sjevernoj strani Alpa i na Švicarskoj visoravni karakterističan je suh i topao vjetar fen, koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama jezera.
Gusta riječna mreža pripada slivu Sjevernog i Sredozemnog mora s Jadranskim i Crnim morem. U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke zapadne Europe: Rajna (Vonderrhein), duga 375 km (u Švicarskoj) i Rhone, 264 km. Rajna odvonjava oko 4/5 švicarskog teritorija. Veći su vodeni tokovi Tessin (pritok pada) i Inn (pritok Dunava). Rijeke se ističu hidroenergetskim potencijalom koji se u velikoj mjeri iskorišćuje. Mnoga jezera pretežno su glacijalnog podrijetla. Na sjeverozapadu Nešatelsko jezero (Lac de Neuchatel) u srednjem dijelu Ciriško (Zurichsee), Firvaldštetsko (Vierwaldstatter See) i druga manja jezera. Lugansko jezero i Lago Maggiore Švicarsku dijele od Italije, Ženevsko od Francuske, Bodensko od Njemačke i Austrije. Prirodna vegetacija nižih područja uglavnom nije sačuvana; do 800 m prevladavaju kulture. Iznad 800 m rasprostranjena je lišćarska šuma, koja visinom prelazi u četinarsku. Pojas četinara pruža se u središnjem dijelu Alpa do 2300 m, a visogorske livade i pašnjaci do snježne granice (oko 3000 m).
Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 500m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.
Sadržaj |
[uredi] Švicarski kantoni
Detaljniji članak o ovoj temi: Švicarski kantoni
Švicarska se dijeli na dvadeset i šest saveznih kantona:
Zürich, Bern, Luzern, Uri, Schwyz, Obwalden, Nidwalden, Glarus, Zug, Fribourg, Solothurn, Basel-Stadt, Basel-Landschaft, Schaffhausen, Appenzell Ausserrhoden, Appenzell Innerrhoden, St. Gallen, Graubünden, Aargau, Thurgau, Ticino, Vaud, Valais, Neuchâtel, Ženeva i Jura.
[uredi] Promet
Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Švicarske
Švicarska ima vlastitu trgovačku mornaricu s matičnom lukom u Baselu. U vanjskoj trgovini Švicarska se služi stranim lukama, u prvom redu Rotterdamom. Unutrašnja plovidba razvijena je na jezerima. Zbog svog geografskog položaja Švicarska ima veliko značenje u međunarodnom avionskom prometu (glavni je aerodrom Zürich). Kopnene prometnice ulaze u sustav čvorišnog dijela europske prometne mreže.
[uredi] Gospodarstvo
Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala... Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam. Razvijena je industrija čokolade, najpoznatija marka švicarske čokolade je Lindt, smatra se jednom od najboljih.
[uredi] Stanovništvo
Najslabije je naseljeno Alpsko područje (25-50 stanovnika na km2). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine. Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika veliki Bern 282 400 stanovnika, 1980), a najveći Zurich (374 200 stanovnika, Veliki Zürich, 707 300 stanovnika, 1975); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Lausanne i Luzern. Prema popisu iz 1970. god. 64,9% stanovnika govori njemački (Schwyzerdütsch), 18,1% francuski, 11,9% talijanski i 0,8% retoromanski (4,3% otpada na ostale jezike). U Švicarskoj boravi 1 012 710 stranih državljana (1975). Među sveučilištima (ukupno sedam) najstarije je u Baselu (osnovano 1460).
Zemlja ima oko 7 500 000 stanovnika.
[uredi] Povijest
Tragovi ljudskih naselja na području Švicarske potječu iz ranog paleolitika. U II st. naseljavali su zapadni dio zemlje kelti Helveti, koji su ratovali s Rimom, i nakon Cezarove pobjede kod Bibracte potpali pod njegovu vlast. U III. i IV. st. istočnu Švicarsku počinju zaposjedati Alemani, a zapadni su dio u drugoj polovici V. st. zauzeli Burgundi. Od VI. st. Švicarska je uz prekide bila u sastavu franačke države. U XI. – XIII. st. gotovo su cijelim teritorijem sjevernim od Ženevskog jezera vladali grofovi, poslije vojvode od Zahringena. U drugoj polovici XII st. dominiraju u jugozapadnom dijelu zemlje grofovi Savojski , a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. Za I. svjetskog rata neutralnost Švicarske nije bila ugrožena. Švicarska je 1920. stupila u Ligu naroda, zadržavši i dalje položaj neutralne zemlje. Za II. svjetskog rata Švicarska je održala svoju neutralnost pomažući prvo na obje strane, a kasnije samo Njemačku i Italiju. 1946. god uspostavljeni su diplomatski odnosi sa Sovjetskim Savezom. Švicarska nije tražila primanje u UN, jer joj je priznat status stalno neutralne države. Na referendumu 1959. odbijen je prijedlog da žene dobiju pravo glasa. God. 1960. Švicarska je pristupila Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA). 1971. žene su dobile pravo glasa.
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Djelomično priznate države:
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Island • Lihtenštajn • Norveška • Švicarska
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Nedovršeni članak Švicarska koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
