Jadransko more

Izvor: Wikipedija

Satelitska snimka Jadranskog mora (izvor:NASA)

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka, te Apeninskog gorja od Dinarskog gorja.

Površina mu iznosi 138 595 km², duljina 738 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.

[uredi] Ime i etimologija

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Ime vjerovatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljev. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Balkanski Slaveni su prvotno zaljev nazivali Sinje more.

talijanski: Mare Adriatico
slovenski: Jadransko morje
hrvatski: Jadransko more
bošnjački (bosanski): Jadransko more
srpski (crnogorski): Jadransko more
albanski: Deti Adriatik

engleski: Adriatic Sea

[uredi] Zemljopis

Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m (taj prostor je za vrijeme ledenog doba bio na kopnu). U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne pada ispod 11°C. Prozirnost mu je takoder velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili salinitet kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode.

Karakteristika hrvatske obale je izrazito velika razvedenost, dok je talijanska obala mnogo ravnija. Također je hrvatska obala izrazito visoka (uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru Zadra i zapadne Istre), dok je talijanska obala niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.

Morske struje su u Jadranskom moru tople te teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po). Srećom to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

[uredi] Zemlje s izlazom na Jadransko more

Politička karta zemalja s izlaskom na Jadransko more

[uredi] Zapadna obala

Italija

[uredi] Istočna obala

[uredi] Granični sporovi na Jadranskom moru

Piranski zaljev - spor između Slovenije i Hrvatske; pitanje slovenskog izlaska na otvoreno more
Neumski zaljev - spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske; pitanje otočića Veliki i Mali škoj [1], na ulazu u Neumski zaljev, te vrh poluotoka Kleka
Prevlaka - spor između Crne Gore i Hrvatske; riješen međunarodnom arbitražom i dogovorom