Obala Slonovače
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Republika Obala Slonovače je država u Zapadnoj Africi koja graniči sa Liberijom, Gvinejom, Malijem, Burkinom Faso i Ganom sa zapadne, sjeverne i istočne strane dok se sa južne strane nalazi Gvinejski zaliv. Ekonomski razvoj ove nekada najrazvijenije zemlje Zapadne Afrike, zaustavljen je građanskim ratom koji je zemlju podijelio na dva dijela.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Nije mnogo toga poznato o Obali Slonovače iz perioda prije dolaska evropskih brodova 1460-tih godina. Glavne etničke skupine su se naselile ne tako davno iz susjednih područja. Narod Kru je migrirao iz Liberije oko 1600.; Senoufo i Lobi migrirali su prema jugu iz Burkine Faso i Malija. Tek u 18. i 19. vijeku narod Akan, uključujući Baoulé, migrirao je iz Gane u istočne dijelove zemlje, a Malinké narod je migrirao iz Gvineje u sjeverozapadni dio zemlje.
U poređenju sa susjednom Ganom, Obala Slonovače nije pretrpila puno trgovinom roblja.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
Podjelejna je na 34 departmana
[uredi] Geografija
Nalazi se u zapadnoj Africi. Izlazi na Atlanski okean. Površina joj je 322 500 km2, a ima oko 16 miliona stanovnika. Glavni grad je Yamoussoukro (de jure) i Abidjan (de facto), a ostali veći gradovi su: Buake, Jamusukro, Daloa, Agbovil, San Pedro i dr. Reljef: uz more je nizija, a u unutrašnjosti su brda. Najveći vrh je na 1.750 mnv. Klima je tropska vlažna, a na samom jugu ekvatorijalna.
[uredi] Privreda
Slabo razvijena zemlja koja osjeća posljedice kolonijalizma. U njenoj privredi veliki kapital imaju amerkanci, francuzi, te ostale evropske zemlje. Najviše ljudi je zaposleno u poljoprivredi (79%).
Glavni poljoprivredni proizvodi su: šećerna trska, kaučuk, kafa, kakao, uljane palme, banane, kikiriki, kukuruz, šećerna repa, proso, soja, krompir
Industrija: elektrotehnička, drvna, rafinerija nafte, hemijska, prehrambena, proizvodnja aluminijuma, kožna, tekstilna.
Rude: dijamanti, zlato, nafta, mangan, opljemenjivač čelika, boksit, gvozdena ruda.
[uredi] Stanovništvo
U ovoj afričkoj zemlji živi oko 40 etničkih grupa. Među njima se ističu po broju Akva na jugu oko 40%, Malinke 20% na sjeverozapadu, Voltaici na sjeveru oko 15%. U gradovima živi oko 40% stanovništva. Abidžan ima 3 miliona stanovnika. "Slonovčani" pripadaju raznim religijama oko polovina praktikuje animizam (većina Akvi i Voltaika), islam se raširio na sjeverozapadu ispovjeda ga od 25 do 35% stanovnika (Malinke). U kolonijalno doba počelo se širiti kršćanstvo u priobalju. Katolicizam ispovjeda 15%, a protestantizam oko 5% stanovništva.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak Obala Slonovače koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Alžir • Angola • Benin • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Centralna Afrička Republika • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorijalna Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Jemen1) • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauritanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Obala Slonovače • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Svazi • Sao Tome i Principe • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Ostrva • Zimbabve
Teritorije i nepriznate države:
Ceuta (Španija) • Južni Sudan • Kanarska ostrva (Španija) • Madeira ostrva (Portugal) • Mayotte (Francuska) • Melilla (Španija) • Reunion (Francuska) • Somaliland • Sveta Helena (Velika Britanija) • Zapadna Sahara • Zanzibar (Tanzanija)
1)Smatrani i dijelom Azije.
