See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Ston - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Ston

From Wikipedia

Ston
Image:Ston - coat.png
Županija Dubrovačko-neretvanska
Broj stanovnika (2001.) 2.605
Površina km 2
Naselja u sastavu općine
Načelnik općine
Poštanski broj

Ston
Ston na karti Hrvatske

Ston je gradić na Pelješcu, odnosno općina u Hrvatskoj koja administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Zemljopis

Ston je glavni gradić općine što se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve poslije plaže ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.


[uredi - уреди] Stanovništvo

Ovo je popis stanovnika iz 1991.: Ston-581 stanovnik 2.Broce-107 stanovnika 3.Mali Ston-152 stanovnika 4.Duba Stonska-38 stanovnika 5.Hodilje-201 stanovnik 6.Sparagovići-151 stanovnik 7.Metohija-176 stanovnika 8.Dubrava-161 stanovnik 9.Brijesta-130 stanovnika 10.Drače-48 stanovnika 11.Žuljana-206 stanovnika 12.Janjina-333 stanovnika 13.Sreser-71 stanovnik 14.Osobjava-47 stanovnika 15.Boljenovići-99 stanovnika 16.Zaton Doli-172 stanovnika 17.Putniković-160 stanovnika 18.Popova luka-56 stanovnika 19.Zabrđe-90 stanovnika 20.Tomislavovac-88 Različita seoca čine mega-selo Ponikve.

[uredi - уреди] Uprava

Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda : Ante Karač

[uredi - уреди] Povijest

U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167.g. prije Krista započinje vrijeme vladavine Rimljana.

U 2.stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.d 1102.g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa. Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj.od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog biskupa.

U periodu vladavine kralja Mihaila podignuta je crkvica Sv.Mihaila,delo rane-ravenske romanike.U doba neza Miroslava,Nemanjinog brata proteran je biskup iz Stona,tako da su do kraja 14,veka Stonjani bili većinom pravoslavni. Stari Ston nalazio se na brdu Gorici gde je bilo izobilje sveže vode,mlinovi,plodna zemlja,i dragocena solila.Godine 1219, Sv.Sava osniva u Bogorodičinom manastiru u Lužinama sedište Humske episkopije.Bilo je devet srpskih episkopa koji su stolovali u Stonu;Ilarije,Metodije,Teodosije,Nikola,Sava,Jevstratije,Jovan,Danilo i Stefan. .U vremenu do 1333.g. Ston je sa okolinom brojao deset crkvi;Svetog Mihaila,Sv.Nikole,Sv.Ivana,Sv.Marije Mandaljene,Sv.Bogorodice u Lužinama,Sv.Martina,Sv.Djuradja,Sv.Kuzme i Damjana,Sv.Stijepana i Sv.Srdja.Katedralna Stonska crkva bila je Sv.Marija Mandaljena na vrhu brda Gorice, koja je bila najvećih dimenzija od svih stonskih crkvi.Srpski vladari bili su,suprotno Dubrovačkoj Republici koja je bila izrazito verski netolerantna, blagonakloni i prema katoličkim crkvama,na ovim prostorima tako su obilato darivali manastir Sv.Marije na Mljetu.

Posle rata bana Mladana i kralja Milutina Stonom i Ratom vlada,srpska vlasteoska porodica Branivojevića,koja uspeva da usled usled slabljenja vlasti u Srbiji i propasti bana Mladena sa centrom u Stonu okupi Humske zemlje.Usled jačanja Bosne i njene težnje ka moru dolazi do saveza sa Dubrovnikom.Branivojevici su 1326,g iskorenjeni,Bosna uzima Hum,a Dubrovnik zauzima Stonski Rt.Ovo zauzimanje je legalizovano 22.1.1333. kada je car Dušan prodao Opuzeno,Stonski Rat i Slano,Posle toga novi vlasnici odluče da napuste stari Ston na Gorici,a podignu novi.Poluotok je odsečen od kopna sa zidom dugim 5,5km,ojačanim tvrđavama i kulama sa velikim arsenalom.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji . Već 1355. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i poostaju "neosvojivi".

[uredi - уреди] Gospodarstvo

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

  • ostatci Starokršćanske crkve svete Marije Mandaljena na Gorici u Stonskom polju
  • ostatci starokršćanske crkve svetoga petra u Zamlinju, Stonsko Polje
  • ostatci protoromaničke crkve svetoga Martina u Pakljeni, Stonsko polje
  • samostan bjelih dumana sa predromaničkom crkvom svetoga Mohajla na istoimenom brijegu
  • romanička crkva Gospe od Lužina u Lužinama , Stonsko polje
  • crkva Gospe Nuncijate , Ston
  • renesansna palača stonskih biskupa / biskupska palača / Ston
  • Palača Republike, Ston
  • Stonske zidine sa kulama i utvrdama, koje spajaju dva Stona

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Sport

[uredi - уреди] Vanjske poveznice


Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče


Općine


Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

interakcija - интеракција


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -