Protureformacija

Izvor: Wikipedija

Protureformacija ili Katolička obnova nastala je kao odgovor Katoličke Crkve na Lutherov protestantizam.

Papa Pavao III. (1534.-1549.) započeo je Tridentinski sabor (1545.-1563.), koji je trebao provesti reformu ustanova (ne i doktrine). Između ostaloga, trebalo je riješiti probleme koji su iznutra nagrizali Crkvu, a bili su i među povodima Reformacije: korumpiranih biskupa i svećenika, plaćenih oprosta i drugih novčanih zloporaba. Sabor je nedvosmisleno odbacio protestantske stavove i zadržao temeljnu strukturu Crkve, njezin sustav sakramenata, crkvene redove i doktrinu. Odbacio je svaki kompromis s protestantima i ponovio temeljne postavke rimokatoličanstva. Sabor je jasno stao iza dogme spasenja kroz vjeru i dobra djela. Potvrđen je i sakrament pretvorbe kruha i vina u tijelo i krv Kristovu, kao i sedam svetih sakramenata. Jasno su potvrđeni i katolički običaji protiv kojih su reformatori najviše grmjeli: hodočašća, štovanje svetaca i relikvija, kao i štovanje Marije.

Sabor se nakon dugih rasprava dogovorio oko sljedećih glavnih smjernica za ono što će poslije postati poznato kao protureformacija:

1. Katoličko tumačenje Biblije je konačno. Svaki kršćanin koji želi nametnuti drukčije tumačenje je heretik.
2. Kršćanima za spasenje trebaju vjera i dobra djela.
3. Biblija i Katolička crkva su jednako snažne instance za usmjeravanje kršćanskog života.#Oprost je valjan izraz vjere. (Ali prodaja oprosta je zabranjena.)

Protureformacija donijela je bogatog ploda u Katoličkoj Crkvi, kako u odgoju svećenstva i poučavanju vjernika, tako i u materijalnim spomenicima. Barokna umjetnost najočitiji je primjer stvaralaštva iz razdoblja protureformacije.

[uredi] Protureformacija u Hrvatskoj

Protureformacija u Hrvatskoj vršena je sa velikim uspjehom, ponajviše uz pomoć jezuita., nju je prihvatilo plemstvo i crkveni sabor. Započinje sa grofom Draškovićem, a sabor je 1567. g. donio prvi protureformacijski zakon. "Tko istupi iz katoličke crkve, nemože imati u Slavoniji i Hrvatskoj bilokakav imetak, niti vršiti javnu službu". Tomo Erdody na saboru u Požunu 1608. izvukavši mač iz korica izjavio je: "Ovim ću maćem istjerati tu Luteransku kugu iz naše zemlje, prije ćemo se odvojiti od Ugarske, nego dopustiti, da se ona ukorjeni u našim krajevima. Imamo rijeke Savu, Dravu i Kupu, pa ćemo iz jedne dati piti tim novim gostima". 1609. hrvatski sabor je donio zaključak da se u Hrvatskoj i Slavoniji priznaje samo jedna vjera, katolička, ta se odluka posebice odnosila na sjevernu Hrvatsku. Odluka je bila motivirana željom da se spriječi ugarsko plemstvo, koje je dobrim dijelom slijedilo kalvinistički nauk, da preuzima posjede u tom dijelu Hrvatske.