Programsko inženjerstvo
Izvor: Wikipedija
Programsko inženjerstvo je primjena sistematičnog, discipliniranog i kvantifabilnog pristupa razvoju, operiranju i održavanju programske podrške.[1] Naziv programsko inženjerstvo (engl. software engineering) je populariziran tokom NATO konferencije o programskom inženjerstvu 1968. (održane u Garmischu, Njemačka) od strane predsjednika konferencije F.L. Bauera, i u naširokoj je uporabi sve otad. Disciplina programskog inženjerstva obuhvaća znanje, alate i metode za definiranje zahtijeva programske podrške, i obavljanja zadataka dizajna programske podrške, konstrukcije programske podrške, testiranja programske podrške i održavanja programske podrške.[2] Programsko inženjerstvo također vuče znanje iz polja kao što je računalno inženjerstvo, računarstvo, menadžment, matematika, upravljanje projektom, upravljanje kvalitetom, ergomonika programske podrške i sustavsko inženjerstvo.[2]
Od 2004., SAD-ov biro za statistiku rada nabraja 760 840 programskih inženjera zaposlenih u SAD-u - za usporedu, navedimo da postoji 1.4 milijuna zaposlenih u svim ostalim inženjerskim disciplinama zajedno. [3] Naziv programski inženjer (engl. software engineer) se u korporativnom svijetu koristi vrlo liberalno. Tek nekolicina prakticirajućih programskih inženjera zaista posjeduje inženjerske titule akreditiranih sveučilišta. Procjenjuje se da postoji oko 1.5 milijuna prakticirajućih programskih inženjera u EU, Aziji i drugdje[nedostaje izvor]. Pioniri programskog inženjerstva su, između ostalih, Barry Boehm, Fred Brooks, C. A. R. Hoare, i David Parnas.
[uredi] Reference
- ↑ “IEEE Standard Glossary of Software Engineering Terminology,” IEEE std 610.12-1990, 1990.
- ↑ 2,0 2,1 Guide to the Software Engineering Body of Knowledge (February 6, 2004). Preuzeto 2007-02-13.
- ↑ Bureau of Labor Statistics, U.S. Department of Labor, USDL 05-2145: Occupational Employment and Wages, November 2004, Table 1.
Nedovršeni članak Programsko inženjerstvo koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| Primijenjena znanost | Umjetna inteligencija • Keramičko inženjerstvo • Računarstvo • Elektronika • Energija • Pohrana energije • Inženjerska fizika • Tehnologija okoliša • Znanost materijala • Mikrotehnologija • Nanotehnologija • Nuklearna tehnologija • Optičko inženjerstvo |
|---|---|
| Informacija i komunikacija | Komunikacija • Grafika • Glazbena tehnologija • Prepoznavanje govora • Vizualna tehnologija |
| Industrija | Konstruiranje • Financijsko inženjerstvo • Proizvodnja • Strojevi • Rudarstvo |
| Vojska | Bombe • Oružje i municija • Vojna tehnologija i oprema • Brodsko inženjerstvo |
| Domaćinstvo | Kućni uređaji • Kućna tehnologija • Obrazovna tehnologija • Prehrambena tehnologija |
| Inženjerstvo | Svemirsko • Poljoprivredno • Arhitekturalno • Bioinženjerstvo • Biokemijsko • Biomedicinsko • Keramičko • Kemijsko • Građevinarstvo • Računalno • Konstrukcijsko • Kriogenika • Elektrotehnika • Elektroničko • Okolišno • Prehrambeno • Industrijsko • Materijala • Strojarstvo • Mehatronika • Metalurgija • Rudarstvo • Pomorsko • Nuklearno • Naftno • Programsko • Strukturalno • Sustavsko • Tekstilno • Tkiva |
| Zdravlje i sigurnost | Biomedicinsko inženjerstvo • Bioinformatika • Biotehnologija • Keminformatika • Vatrozaštita • Tehnologije zdravstva • Farmakologija • Sigurnosno inženjerstvo • Sanitarno inženjerstvo |
| Transport | Aerospace • Svemirsko inženjerstvo • Pomorsko inženjerstvo • Motorna vozila • Svemirska tehnologija • Transport |
