Jugoistočna Europa

Izvor: Wikipedija

Jugoistočna Europa je geografski i geopolitički dio Europe koji se nalazi u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka i na obali Crnog mora. Sadrži 8 država, a to su:

• Albanija
• Bosna i Hercegovina
• Bugarska
• Cipar
• Crna Gora
• Grčka
• Hrvatska
• Makedonija
• Mađarska
• Rumunjska
• Slovenija
• Srbija

Uvjetno

• Moldova
• Turska (istočna Tračka)

Sadržaj 1 Smještaj i položaj 2 Reljef 3 Klima 4 Hidrografija 5 Povijesno - geografski razvoj 6 Jugoistočna Europa i europske integracije

[uredi] Smještaj i položaj

Matematički položaj:

• 34°50' - 48°20' N
• 13°30' - 28°30' E

Udaljenosti:

• sjever - jug = 1500 km
• istok - zapad = 1650 km

Kao rezultat ovakvog matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Regija se nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentska klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).

Jugoistočna Europa je kontinentsko - podunavski i maritimno - sredozemni prostor.

Geografski položaj:

Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.

Prometno - geografski položaj:

Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:

• Posavski koridor
• Podravski koridor
• Moravski koridor
• Marički koridor
• Vardarski koridor
• Nišavsko - Strumski koridor
• Iskerski koridor
• Via Egnatia
• Bosansko - neretvanski koridor
• Prizrenski koridor
• željeznička pruga Beograd - Bar

Ekonomsko - geografski položaj:

JIE ima rubni i tranzicijski položaj.

Geopolitički položaj:

Tamponski položaj između drugih europskih regija.

Geostrateški položaj:

JIE ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora.

[uredi] Reljef

U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se Rodopi, koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom orogenezom, a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša.

Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. Vardar).

Povlačenjem Panonskog mora tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i polja u kršu. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.

Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.

Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u JI dijelu Jugoistočne Europe.

[uredi] Klima

Klima je kontinentalna.

[uredi] Hidrografija

[uredi] Povijesno - geografski razvoj

[uredi] Jugoistočna Europa i europske integracije

Nedovršeni članak Jugoistočna Europa koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.