Dražan Jerković
Izvor: Wikipedija
Dražan Jerković | ||
---|---|---|
Osobne informacije | ||
Rođenje | 6. kolovoza 1936. Šibenik, Hrvatska |
|
Pozicija | napadač | |
Profesionalni klubovi* | ||
Godina | Klub | Nastupi (golovi) |
1954.–1965. | NK Dinamo Zagreb | 315 (300) |
Reprezentacija | ||
1965. | Hrvatska Jugoslavija Jugoslavija (B) |
1 (0) 21 (11) 3 (0) |
Trenirane momčadi | ||
1966.-1972. 1972.-1974. 1974.-1975. 1975.-1976. 1976.-1982. 1971. 1990.-1992. |
NK Dinamo Zagreb INCO Klagenfurt (AUT) Villach (AUT) NK Dinamo Vinkovci NK Zagreb Jugoslavija (Medit.) Hrvatska |
|
Napomene | ||
* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima |
Osvojene medalje | |||
---|---|---|---|
Nogomet | |||
Europska prvenstva | |||
Srebro | Francuska 1960. | Reprezentacija Jugoslavije | |
Mediteranske igre | |||
Srebro | Izmir 1971. | Reprezentacija Jugoslavije (izbornik) |
Dražan Jerković (Šibenik, 6. kolovoza 1936.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik. Živi u Zagrebu kao umirovljenik.
Sadržaj |
[uredi] Igrač
Bio je klasičan napadač, «plavi 9». Od najmlađih dana bio je je član zagrebačkog Dinama, s kojim je osvojio prvenstvo države (1958) i dva puta Kup maršala Tita (1960. i 1965). Pred kraju igračke karijere otišao je belgijskom klubu FC Gantoise. Međutim, na treningu se ozlijedio pa je prekinuo već potpisani ugovor i vratio se u Zagreb.
Jedan je od najboljih strijelaca Dinama svih vremena. Na 315 utakmica polučio je čak 300 zgoditaka, što je u prosjeku učinak od čak 95%.
[uredi] Reprezentativac
Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je jedno poluvrijeme. Bilo je to 12. rujna 1956., u Zagrebu protiv Indonezije (pobjeda 5:2), kada ga je u drugom poluvremenu zamijenio Ivan Medle. U reprezentaciji bivše Jugoslavije kao igrač Dinama odigrao je 21 utakmicu i postigao 11 pogodaka. Na Europskom prvenstvu 1960. u Francuskoj, sa YU–sastavom pripalo mu je srebreno odličje. U polufinalu tog prvenstva postugao je dva pogotka, kada je Jugoslavija izbacila Francusku (5-4), a u finalu su izgubili od SSSR-a 2-1 nakon produžetaka. Putovao je i na Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958., ali nije nastupio.
[uredi] Najbolji stijelac SP
Na Svjetskom prvenstvu 1962. u Čileu, pod YU–zastavom bio je četvrti, a sa 4 zgoditka dijelio je prvo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca sa još petoricom igrača (čileanac Leonel Sánchez, brazilci Garrincha i Vavá, mađar Flórián Albert, te Valentin Ivanov iz Sovjetskog saveza).
[uredi] Trener
Nakon igračke nastavio je sa trenerskom karijerom. Bio je tehnički direktor i trener klubova NK Dinamo Zagreb, austrijskih INCO Klagenfurt i Villach, NK Dinamo Vinkovci, te NK Zagreb.
[uredi] Sportski direktor
Sportski direktor bio je od 1983. do 1989. u vinkovačkom Dinamu, a od 1989. do 2000. u NK Zagrebu.
[uredi] Izbornik
Bio je izbornik u bivšoj državi jedanput i to za VI. Mediteranske igre 1971. u turskom Izmiru, kada je osvojeno prvo mjesto i zlatno odličje. Bio je u stručnom stožeru bivše države za Svjetsko prvenstvo 1982. u Španjolskoj. Od 1. rujna 1990. do 24. lipnja 1992. prvi je izbornik u slobodnoj Republici Hrvatskoj. Imao je priliku i čast povesti hrvatske izabranike na europsku i svjetsku scenu pod vlastitom zastavom i himnom, poslije punih 46 godina (ako izuzmemo utakmicu 1956. protiv Indonezija|Indonezije za vrijeme SFRJ). Vodio je hrvatsku reprezentaciju protiv SAD–a u Zagrebu (2-1), protiv Rumunjske u Rijeci (2-0), te u Murskoj Soboti u pobjedi protiv domaćina Slovenije od 0-1.
Ante Vulić | | | Svemir Delić | Stane Krstulović | Ante Vidošević | | | Vlado Klaić | Željko Matuš | Ante Žanetić | | | Aleksandar Benko | Dražan Jerković | Ivan Medle | Sulejman Rebac | Joško Vidošević
izbornička komisija
Bruno Knežević / Leo Lemešić / Franjo Wölfl
1918. - 1919. Hugo Kinert | 1939. - 1941. Jozo Jakopić | 1941. dr. Rudolf Hitrec | 1941. - 1943. Bogdan Cuvaj | 1943. - 1945. Bernard Hügl |
| 1956. komisija Bruno Knežević/Leo Lemešić/Franjo Wölfl |
| 1990. - 1992. Dražan Jerković | 1992. - 1993. Stanko Poklepović | 1993. - 1994. Vlatko Marković | 1994. - 2000. Miroslav Blažević | 1994. Tomislav Ivić | 2000. - 2002. Mirko Jozić | 2002. - 2004. Otto Barić | 2004. - 2006. Zlatko Kranjčar | 2006. - Slaven Bilić