See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Andromeda (zviježđe) - Wikipedija

Andromeda (zviježđe)

Izvor: Wikipedija

Andromeda (lat.:Andromeda)
Andromeda
klikni za veću sliku
Kratica And
Genitiv Andromedae
Simbolizira: Andromeda
Rektascenzija 1 h
Deklinacija +40°
Površina 722 sq. deg. (rang: 19.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
3
Najsjanija zvijezda α And (Alpheratz)
(Priv. mag. 2.1)
Meteorski pljuskovi
  • Andromedidi
    (Bielidi)
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −40°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu studenom.
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Andromeda je zviježđe nazvano po princezi Andromedi (grčki: Ανδρομέδη), liku u grčkoj mitologiji. Zviježđe se nalazi na sjevernoj polutki kraj zviježđa Pegaz. Andromeda je poznata po Andromedinoj galaksiji.

Najsjajnija zvijezda u zviježđu je Alpheratz (Sirrah), koja čini glavu Andromede, i ima Bayerovu oznaku Alfa Andromede. Prije je ta zvijezda pripadala Anadromedi i Pegazu, pa je bila poznata kao Delta Pegaza. Danas, zajedno s Alfom, Betom i Gamom Pegaza čini Veliki pegazov kvadrat.

Beta Andromede je poznata pod imenom Mirach. Nalazi se 200 ly od nas i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitudu.

Gama Andromede, ili Alamak, je dvostruka zvijezda udaljena 350 ly i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitude.

[uredi] Važniji nebeski objekti

Zviježđe je najpoznatije po spiralnoj galaksiji M31, Andromedinoj galaksiji. Andromedina galaksija je jedan od najdaljih objekata koje možemo vidjeti golim okom. Ona je ujedno i nama najbliža spiralna galaksija, divovskih dimenzija. Andromedina galaksija ima još nekolicinu satelitskih galaksija, M32, M110, NGC 147 i NGC 185. Sve su te galaksija dostupne amaterskih teleskopima od već 15 cm u promjeru.

Od ostalih objekata treba napomenuti NGC 891, bridom okrenutu spiralnu galaksiju. NGC 752, otvoreni skup južno od Miracha i planetarnu maglicu NGC 7662 poznatu još i pod imenom "Plava pahulja".

[uredi] Izvornici

  • Opća Astronomija I. dio; D. Roša, Zagreb, 1997.


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -