Čakavski sabor

Izvor: Wikipedija

U Žminju je 8. svibnja 1969. osnovan Sabor čakavskog pjesništva, prvotno zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva.

U Inicijativnom odboru (8. prosinca 1968. u Žminju) za osnivanje Sabora Čakavskog pjesništva bili su: 1) Gaetano Čekić, Rovinj, 2) Zvane Črnja, Ičići, 3) Miho Debeljuh, Pula, 4) Ivo Erman, Pula, 5) Marin Franičević, Zagreb, 6) Mario Hrelja, Rovinj, 7) Tone Krajcar, Pula, 8) Drago Kresina, Žminj, 9) Marijan Mačina, Žminj, 10) Mirko Paulinić, Žminj, 11) Petar Radovan, Žminj, 12) Ive Rudan, Pula, 13) Šime Vučetić, Zagreb, 14) Slavko Zlatić, Pula, i 15) Vilma Zohil, Žminj.

Već 12. i 13. rujna 1969., u organizaciji Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je održan znanstveni skup o novijoj čakavskoj poeziji. Predsjednik Sabora čakavskog pjesništva u prvom mandatu bio je Mirko Božić (Zagreb), potpredsjednik Zvane Črnja, dok su u Upravnom odboru Sabora bili: 1) Dobriša Cesarić, Zagreb, 2) Ljubo Drndić, Beograd, 3) Marin Franičević, Zagreb, 4) Ive Jelenović, Pula, 5) Marijan Mačina, Žminj, 6) Mirko Paulinić, Žminj, 7) Petar Radovan, Žminj, 8) Ive Rudan, Pula, 9) Ive Siljan, Pula, 10) Miroslav Sinčić, Pula, 11) Paškval Šverko, Rovinj, 12) Dragutin Tadijanović, Zagreb, 13) Tugomil Ujčić, Pazin, 14) Šime Vučetić, Zagreb, 15) Eligio Zanini, Rovinj, 16) Slavko Zlatić, Pula, 17) Vilma Zohil, Žminj.

Na osnovi mnogo šire i domišljenije programatske osnove, te kao svojevrstan odjek na početak rada Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je početkom 1970. osnovan ČAKAVSKI SABOR, čija će se programska orijentacija u predstojećem razdoblju ostvarivati u širokom rasponu raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih i stručnih skupova, izdavačke djelatnosti, podizanja spomen obilježja, obnove i uređenja Huma i drugih istarskih gradića, valoriziranja i revaloriziranja čakavštine kao dijalektalnog i jezičnog idioma, te u drugim kulturnim programima koji se tiču očuvanja i vrednovanja kulturnog i nacionalnog identiteta ne samo istarskog nego i čitavog čakavskog govornog područja. Tu svoju programsku osnovu i orijentaciju Čakavski je sabor, kako je zamišljeno, trebao započeti ostvarivati kroz posebne teritorijalno raspoređene i osnovane sekcije odnosno Katedre udružene u Čakavski sabor, koje će, svaka na svome području, artikulirati svoje specifične programe, svoju djelatnost i svoje ciljeve. Tako su već 1970. osnovane i započele djelovati nove Katedre Čakavskog sabora u Pazinu, Labinu, Buzetu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i u Poreču, dok su idućih nekoliko godina osnovane još Katedre Čakavskog sabora u Barbanu, Juršićima, Opatiji, Puli i Splitu.

Tijela Čakavskog sabora 1970 bila su Glavni odbor i Predsjedništvo. U Glavnom odboru bili su 1) Zvane Črnja (†), Ičići, glavni tajnik, 2) Emilia Beltran, Zagreb, 3) Albino Crnobori, Pula, 4) Josip Diminić, Labin, 5) Milovan Dragić, Poreč, 6) Josip Faraguna, Labin, 7) Božo Jakovljević, Buzet, 8) David Kabalin, Rijeka, 9) Mario Kalčić (†), Pula, 10) Galiano Labinjan, Pazin, 11) Marijan Mačina (†), Žminj, 12) Rikard Perčić, Buzet, 13) Božo Peršić, Mošćenička Draga, 14) Ive Rudan (†), Pula, 15) Paškval Šverko, Rovinj, 16) Vinko Tadejević (†), Rijeka i 17) Vilma Zohil, Žminj. Predsjedništvo su činili: 1) Mirko Božić (†), predsjednik, te (članovi): 2) Ante Andraka (†), Rijeka, 3) dr. Kaetan Blečić, Rijeka, 4) dr. Vanda Ekl (†), Rijeka, 5) Josip Horvatin, Labin, 6) Mario Hrelja, Rovinj, 7) Vjekoslav Ivančić (†), Rijeka, 8) Aleksa Ladavac, Pazin, 9) Josip Lazarić (†), Pula, 10) Željko Marinac, Buzet, 11) Marijan Matković (†) Zagreb, 12) Uroš Peruško, Zagreb, 13) Ive Siljan (†), Pula, 14) Antun Štifanić (†), Poreč, 15) Vojko Trs, Zagreb, 16) Veseljko Velčić, Zagreb, 17) Jure Vukasović; Rijeka i 18) Slavko Zlatić (†), Pula.

Od 1970. do 2007., osim Mirka Božića, predsjednici Čakavskog sabora bili su: akademik Andro Mohorovičić, prof. Veseljko Velčić, Ema Derosi-Bjelajac, akademik Petar Strčić, Aleksa Ladavac i Slavko Krajcar.

Na inicijativu i prema konceptu Zvana Črnje 1979. godine pokrenuta je unutar izdavačke djelatnosti Čakavskog Sabora reprezentativna antologijsko-enciklopedijska kolana “Istra kroz stoljeća”. Glavni urednik prvih deset kola (po 6 knjiga, ukupno 60 svezaka) bio je do svoje smrti književnik Zvane Črnja.

Tajnici Čakavskog sabora od njegova osnutka do 1988. godine bili su Mario Kalčić, Albino Crnobori i Galijano Labinjan. Poslovni tajnik Čakavskog sabora i direktor edicije “Istra kroz stoljeća” u razdoblju od 1988. do 1994., bio je Aldo Kliman.

Godine 2006. Čakavski sabor je imao 24 katedre: