Senta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Gradska kuća u Senti

Senta (mađ. Zenta) je grad i središte istoimene općine u Vojvodini, Srbija.

Sadržaj

1 Geografija
2 Historija
3 Poznati Senćani
4 Kultura
5 Privreda
6 Vanjski linkovi

[uredi] Geografija

U srednjem toku Tise kroz Republiku Srbiju, na samoj obali rijeke, leži jedan od najstarijih gradova u Vojvodini - Senta, središte općine s naseljenim mestima: Gornji Breg, Tornjoš , Kevi i Bogaraš. Prema popisu iz 2002. godine, Senta ima 20.363, dok Općina Senta 25.619 stanovnika.

[uredi] Historija

Gradska kuća Senta je izrasla oko manastira. Prvi put se spominje 1216. godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. vijeka posjed je budimskog nadbiskupa. 1506. godine postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između Austrije i Turske, jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je bitka kod Sente 11. septembar 1697. godine ("Kod Sente je spasen Beč"). Nakon što su se Srbi graničari iz Potisko-pomoriške granice 1742. godine većinom iselili u Rusiju u XVIII i XIX vijeku Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Jevreji, a između dva svjetska rata i poslije 1945. godine Srbi, Crnogorci i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u Dunav, bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine 1769. Senta je izgorjela u velikom požaru.

[uredi] Poznati Senćani

Stevan Sremac (1855-1906), pisac
Stevan Raičković, pjesnik
Matija Bećković, pjesnik
Jovan Đorđević (1826-1900), osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i pisac himne Srbije „Bože pravde“
Jovan Muškatirović (1743-1809), književnik i prosvetitelj
Stevan Branovački (1804-1880), predsjednik Matice srpske od 1867. do 1880.

[uredi] Kultura

U Senti su Muzej, Arhiv, vaspitno-obrazovne organizacije i najstarija likovna kolonija u Vojvodini (1952).

[uredi] Privreda

U XIX i XX vijeku pored poljoprivrede u Senti su se razvijali trgovina, zanati i prehrambena industrija. Raskršće puteva, pogodne veze sa Suboticom, Novim Sadom i Zrenjaninom čine Sentu privlačnim mjestom u ovom delu Vojvodine. U razvoju privrede značajno mjesto ima agro-industrijski kombinat. Senta sa okolinom je najveći rasadnik ruža u Srbiji.

[uredi] Vanjski linkovi

Općine u Srbiji

Općine u centralnoj Srbiji

Grad Beograd: Barajevo • Čukarica • Grocka • Lazarevac • Mladenovac • Novi Beograd • Obrenovac • Palilula • Rakovica • Savski Venac • Sopot • Stari Grad • Surčin • Voždovac • Vračar • Zemun • Zvezdara

Niš: Crveni Krst • Medijana • Niška Banja • Palilula • Pantelej

Grad Kragujevac: Aerodrom • Pivara • Stanovo • Stara Varoš • Stragari

Aleksandrovac • Aleksinac • Aranđelovac • Arilje • Babušnica • Bajina Bašta • Batočina • Bela Palanka • Blace • Bogatić • Bojnik • Boljevac • Bor • Bosilegrad • Brus • Bujanovac • Crna Trava • Čačak • Čajetina • Ćićevac • Ćuprija • Despotovac • Dimitrovgrad • Doljevac • Gadžin Han • Golubac • Gornji Milanovac • Ivanjica • Jagodina • Kladovo • Knić • Knjaževac • Koceljeva • Kosjerić • Kraljevo • Krupanj • Kruševac • Kučevo • Kuršumlija • Lajkovac • Lapovo • Lebane • Leskovac • Loznica • Lučani • Ljig • Ljubovija • Majdanpek • Mali Zvornik • Malo Crniće • Medveđa • Merošina • Mionica • Negotin • Nova Varoš • Novi Pazar • Osečina • Paraćin • Petrovac • Pirot • Požarevac • Požega • Preševo • Priboj • Prijepolje • Prokuplje • Rača • Raška • Ražanj • Rekovac • Šabac • Sjenica • Smederevo • Smederevska Palanka • Sokobanja • Surdulica • Svilajnac • Svrljig • Topola • Trgovište • Trstenik • Tutin • Ub • Užice • Valjevo • Varvarin • Velika Plana • Veliko Gradište • Vladičin Han • Vladimirci • Vlasotince • Vranje • Vrnjačka Banja • Zaječar • Žabari • Žagubica • Žitorađa