Prizma
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prizma je poliedar kome su dvije baze dva podudarna poliedra. Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogougaonici.
Ako su baze paralelogrami onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su
- kvadar kome su baze pravougaonici
- kocka kome su baze kvadrati
Visina h prizme je dužina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze.
[uredi] Formule
[uredi] Zapremina
Zapremina prizme računa se po formuli
V = Bh Za kocku ona glasi V = a3
Za kvadar V= abc ( c = h)
[uredi] Površina
P = 2 B + M
M je omotač Za kocku ona glasi P = 6 a2.
Za kvadar P= 2 ( ab + bc +cd)
