Likovna umjetnost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mona Lisa je najprepoznatljivija slika u zapadnoj umjetnosti.

Likovna umjetnost (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) je umjetnost koja kao oblik komunikacije koristi likovni jezik. Ona je dio opšteg svijeta umjetnosti kojemu pripadaju još: književnost, muzika, ples, gluma, film, itd. Likova umjetnost se razlikuje od drugih umjetnosti po tome što nju doživljavamo prije svega vizualno - gledanjem.

Sadržaj

1 Likovni jezik
2 Neki poznati bosanskohercegovački umjetnici
3 Također pogledajte
4 Vanjski linkovi

[uredi] Likovni jezik

Paul Gauguin, Portret slikara Vincent van Gogha kako slika suncokrete.

Dok se književnost izražava pomoću riječi, muzika pomoću zvuka, ples pokretom, likovna umjetnost se izražava oblicima (crtom, bojom i volumenom). Oblik – lik, otud toj umjetnosti i ime. Imaju i drugi naziv - plastične umjetnosti (naglašava opipljivost ovih umjetnosti), a još ih zovu i prostorne umjetnosti (čime se naglašava da se likovne umjetnosti izražavaju u prostoru, za razliku npr. muzike koja se izražava u vremenu). Prema tome, gledati u likovnom smislu znači isto što u književnom smislu znači – čitati. A svrha likovne kulture je u tome da upućuje u likovno čitanje slike, kipa ili građevine.

Likovni oblici imaju svoj smisao koji se može pročitati poznavanjem likovnog jezika. Strukturu likovnog jezika ne čine slova, riječi, kao u konvencionalnom jeziku, nego likovni elementi: tačka, crta, ploha, površina, volumen, prostor i kompozicija. Kompozicija opet ima svoje elemente po kojima se likovni elementi slažu u skladnu cjelinu. Likovne umjetnosti prema sredstvima izražavanja dijelimo na: crtež, grafiku i slikarstvo (koje su vezane za plohu) i kiparstvo, arhitekturu i urbanizam (koje su u prostoru).

Fotografija kipa Bacača diska u Londonskom muzeju.

Tadž Mahal u Indiji, jedna od najpoznatijih arhitektura na svijetu.

Likovni jezik se može spoznati dijelom racionalno (umno), a dijelom likovnom intuicijom. Mi možemo govoriti samo o objektivnom i formalnom dijelu - racionalnom, dok drugi dio - iracionalni, subjektivni, pripada svijetu pojedinca.