Čelić
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Čelić | |||
|
|||
| Osnovne informacije | |||
|---|---|---|---|
| Entitet: | Federacija BiH | ||
| Općina: | Čelić | ||
| Stanovništvo: | 12.000 | ||
| Površina: | 132 km² | ||
| Gustoća: | 91 stanovnik na km² | ||
| Pozivni broj: | (+387) 35 | ||
| Poštanski broj: | 75 246 | ||
| Administracija | |||
| Načelnik: | Muminović Sead | ||
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Općina Čelić se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 132 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio Tuzlanskog kantona. Graniči sa općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare (RS) i Brčko Distriktom.
Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu Tuzla-Brčko, na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica.
Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju historiju. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.
[uredi] Mjesne zajednice
Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići , Velino Selo, Šibošnica, Nahvioci, Donji Humci, Gornji Humci i Drijenča.
[uredi] Historija
1991. godine opština Lopare u čijem je sastavu bila teritorija današnje općine Čelić pristupila je tzv. paradržavnoj zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice.
Tim činom jasno je dato do znanja šta se dalje namjerava uraditi. Privremena skupština koju su sačinjavali odbornici Bošnjackog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 02. novembra 1991. godine donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine opštine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Sitari, Donji Humci, Gornji Humci, Nahvioci, Šibošnica i Drijenča. Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma je pokazao da je narod bio odlučan i takoreći jednoglasno sa preko 99% izjasnio se za izdvajanje iz opštine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini R BiH.
Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je rahmetli mr. Abdulah Kovačević, intelektualac ovog podneblja, pjesnik i ekonomista. To je bio razlog da srpski ekstremisti sa Jugo-vojskom mučki likvidiraju Abdulaha Kovačevića 29. novembra 1991. godine. Izmasakrirano Abdulahovo tijelo bila je posljednja opomena našem narodu pred buru zla koje dolazi.
Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organizovan je narod i stalo se u odbranu vjekovnih ognjišta. Tokom ratnih dejstava mi smo uz pomoć svojih boraca i ovdje prisutnih odbranili sva naselja izuzev Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. juna 1992. godine. U odbrani ovih prostora mnogi naši borci dali su živote, mnogi ostali invalidi rata i to im nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti.
Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.
U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. godine donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.
