Knut Hamsun

Izvor: Wikipedija

Knut Hamsun (Vågå^[1], Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik

Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1920.

[uredi] Život

Knut Hamsun se rodio kao Knud Pedersen u mjestu Vågå, Gudbrandsdalen, kao četvrti sin u obitelji. Odrastao je u siromaštvu. U dobi od 17 godina počeo je raditi kod proizvođača užadi i u isto vrijeme započeo s pisanjem. Proveo je nekoliko godina u Americi, putujući i radeći najrazličitije poslove, o kojima je pisao u Fra det moderne Amerikas Aandsliv (1889). Godine 1898. godine oženio se s Bergliot Goepfert, ali je brak završio 1906. Hamsun je potom 1909. godine oženio Marie Andersen koja će mu biti vjerna pratiteljica sve do njegove smrti. Marie je napisala memoare u kojima je opisala njihov zajednički život. Kada je upoznala Hamsuna Marie je bila mlada glumica s obećavajućom karijerom koju je odlučila prekinuti i otputovala je s njim u Hamarøy. Kupili su imanje s namjerom da rade kao poljoprivrednici i da od toga žive, zajedno s prihodima koje je Hamsun dobijao od pisanja. Međutim, ubrzo se sele na jug, u Larvik. Godine 1918. kupili stari i prilično ruševan dvorac imeđu Lillesanda i Grimstada. Obnovili su glavni dio objekta, dio za stanovanje. Hamsun se lako mogao povući u svijet pisanja i neometano pisati iako je često putovao na druga mjesta i u druge gradove kako bi pisao. Knut Hamsun je umro u svom domu u Nørholmu.

[uredi] Rad i djela

Hamsun je prvi put privukao pozornost 1890. godine novelom Glad. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil Franza Kafke i ostalih pisaca 20. stoljeća, s unutarnjim monolozima i bizarnim logičnostima. Velik uspjeh doživio je i roman Blagoslov zemlje iz 1917. Hamsun je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1920. godine.

Djela:

• Glad (Sult, 1890.)
• Misterije (Mysterier, 1892.)
• Urednik Lynge (Redaktør Lynge, 1983.)
• Nova zemlja (Ny Jord, 1893.)
• Pan (1894.)
• Na vratima carstva (Ved Rigets Port, 1895.)
• Igra života (Livet Spil, 1896.)
• Suton (Aftenrøde, 1896.)
• Viktorija (Victoria. En kjærlighedshistorie, 1898.)
• Munken Vendt (1902.)
• Kraljica Tamara (Dronning Tamara, 1903.)
• Zanesenjak (Svaermere, 1904.)
• Pod jesenjim zvijezdama (Under Høststjærnen, 1906.)
• Benoni (1908.)
• Ruža (Rosa, 1908.)
• Prigušena svirka jedne skitnice (En Vandrer spiller med Sordin, 1912.)
• Posljednja radost (Den sidste Glæde, 1912.)
• Djeca svoga vremena (Børn av Tiden, 1913.)
• Gradić Segelfoss (Segelfoss By, 1915.)
• Blagoslov zemlje (Markens Grøde, 1917.)
• Žene na studencu (Konerne ved Vandposten, 1920.)
• Posljednje poglavlje (Siste Kapitel, 1923.)
• Skitnice (Landstrykerei, 1927.)
• Kolovoz (August, 1930.)
• Ali život živi (Men livet Lever, 1935.)
• Krug se zatvara (Ringen sluttet, 1936.)
• Po zaraslim stazama (Paa gjengrodde Stier, 1949.)

[uredi] Reference