Portal:Francuska
Izvor: Wikipedija
 Portal Francuske |
|
| Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji | |
 Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more. Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi |
|
|
|||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Izdvojeni članak
Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu. Sastoji se od tri vulkanska otoka: Wallis, Futuna i Alofi. Arhipelag se nalazi između Nove Kaledonije i Tahitija. Udaljen je 22.000 km od kontinentalne Francuske (Pariza).
Otoke su otkrili Nizozemci i Britanci u 17. i 18. stoljeću, da bi ih kasnije naselili Francuzi. Dolaskom francuskih katoličkih misionara 1837. počelo je pokrštavanje lokalnog stanovništva. Dana, 5. travnja 1842. kraljevstva Uvéa na Wallisu, Alo na otoku Alofi i Sigave na Futuni zatražili su od Francuske zaštitu od dijela domorodačkih pobunjenika. Kraljica kraljevstva Uvéa na otoku Wallisu je potpisala sporazum s kojim je zemlja postala francuski protektorat 5. travnja 1887. Kraljevi kraljevstava Sigave i Alo su potpisali isti sporazum 16. veljače 1888. Otoci su bili pod upravom francuske kolonije Nove Kaledonije.
Godine 1917. zemlje su pripojene Francuskoj i pretvorene u Koloniju Wallis i Futuna, pod upravom Kolonije Nova Kaledonija.
Stanovništvo otoka je izglasalo status prekomorskog departmana 1959., da bi se 1961. administrativno odvojili od Nove Kaledonije.
Arhipelag je dobio poseban status prekomorskog kolektiva (francuski:collectivité d'outre-mer) 2003.
Teritorij je podijeljen tradicionalno u tri dijela (royaumes coutumiers): Uvéa (na otoku Wallis), Sigave (zapadni dio otoka Futuna) i Alo (na otoku Alofi i istočnom dijelu otoka Futuna). Uvéa je dalje podjeljena u tri okruga: Hanake, Hihifo, i Mua. Glavni grad teritorija je Mata-Utu, koji se nalazi na otoku Wallis koji je ujedno i najnaseljeniji otok.
Potrebno napraviti
Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.
Potrebno napraviti:
Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Okcitanski jezik - Okcitanci - Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Religije Francuske - Kultura Francuske - Bretonski jezik - Bretonci - Francuska glazba - Francuski Direktorij
Potrebno proširiti:
Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres - Lourdes - Calais - Pireneji - Limoges
Napravljeni članci s ovih popisa:
Zemljopis Francuske
Poslije Rusije, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).
Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.
Izabrana biografija
Jean Gabin (17. svibnja 1904. - 15. studenog 1976.) glumac je kojega Francuska i dalje slavi kao svoga najvećega glumca 20. stoljeća. Od 1928. do smrti 1976., snimio je gotovo sto filmova, a najpoznatiji su mu "Obala u magli" Marcela Carnea te "Dan se rađa" iz 1939., "Ne dirajte u lovu" i "Francuski cancan" Jeana Renoira iz 1954.
Mnogi ga pamte i po ulozi Jeana Valjeana u ekranizaciji romana "Jadnici" 1958., te kao inspektora Maigreta u nekoliko filmova. Na vrhuncu slave uspoređivali su ga sa Spencerom Tracyjem i zvali u Hollywood, no ondje nije dugo izdržao, jer mu je previše nedostajala domovina, pa se brzo vratio i nikad više nije ni pomišljao da napusti Francusku.
Rodio se 17. svibnja 1904. kao najmlađe dijete u obitelji Ferdinanda i Helene Moncorge. Njegov otac bio je glumac i zabavljač u operetama, revijama i bulevarskim komedijama. Kada mu je bilo 19 godina, u kazalištu je upoznao i zaljubio se u tri godine stariju pjevačicu i glumicu Madeleine Petit, zvanu Helene. Započeli su vezu i nastupali zajedno diljem Francuske. Helene je rodila sedmero djece, od kojih je preživjelo samo četvero. Tijekom jedne od trudnoća izgubila je glas, a s njim i nadu da će, kad djeca poodrastu, ponovno stati na kazališne daske. U to doba obitelj se već iz Pariza preselila u seosko trgovište Meriel, blizu gradića Isle-Adama, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od metropole.
Mali Jean nije bio discipliniran ni kod kuće niti u školi, pa ga je majka nazivala malim divljakom. No, iako je bio loš učenik, volio je sport. Od desete do sedamnaeste godine trenirao je boks i u lokalnom klubu igrao nogomet. Roditelji mu, očito, nisu pružali dovoljno nježnosti i pažnje, ali je zato jako volio četrnaest godina stariju sestru Madeleine. Ona se poslije udala za francuskog boksačkog prvaka Jeana Poesyja, s kojim se Jean izvrsno slagao. Nije čudno što je bio nesretan kada su se roditelji 1915. preselili u Pariz i poveli ga sa sobom, dok je Madeleine ostala u Merielu.
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
