Languedoc-Roussillon

Izvor: Wikipedija

Languedoc-Roussillon
Slika:Languedoc-Roussillon map.png
Departmani	Aude (11) Gard (30) Hérault(34) Lozère (48) Pyrénées-Orientales (66)
Prefektura	Montpellier
Ukupno stanovnika	2 295 648 stanovnika (1999)
Gustoća	84 stanovnika/km²
Površina	27.376 km²
Broj okruga	14
Broj kantona	186
Broj općina	1 545
Predsjednik regionalnog vijeća	Georges Frêche

Languedoc-Roussillon (okcitanski: Lengadòc-Rosselhon; katalonski: Llenguadoc-Rosselló) je regija Francuske koja se sastoji od pet departmana. Tih pet departmana su dijelovi starih francuskih provincija Languedoc i Roussillon.

Sadržaj 1 Povijest 2 Administracija 3 Politika 4 Zemljopis 5 Gospodarstvo 6 Stanovništvo 7 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Ovo područje su Rimljani pokorili u prvom stoljeću prije Krista. U petom stoljeću to područje su zauzeli prvo Vandala, a kasnije Vizigoti. Vizigoti su vladali tim područjem kao i dijelovima Španjolske do napada Maura 719. Regija Languedoc je promjenila više vladara u 500 godišnjem periodu, da bi konačno bila priključena kraljevini Francuskoj 1271. Pirenejskim ugovorom Roussillon je priključen Francuskoj 1659. U srednjem vijeku ovo područje je bilo veliko bojište vjerskih ratova.

[uredi] Administracija

Od lokalnih izbora 2004. godine na vlasti je Socijalistička Partija na čelu sa Georges Frêcheom sa 43 zastupnička mjesta u regionalnom vijeću. UMP ima 16 zastupničkih mjesta, a ekstremno desni FN 8 mjesta.

[uredi] Politika

Politika u regiji Languedoc-Roussillon je dugi niz godina obilježena suparništvom između dvije osobe: Jacques Blanc (koji je presjedavao regionalnim vijećem osamnaest godina) i Georges Frêche, njegov protivnik iz Socijalističke Partije, koji ga je naslijedio u ožujku 2004.

Regija je doživjela velike promjene od stupanja Georges Frêchea na vlast. Zastava i grb koji su simbolizirali stare provincije su promjenjeni. Nova vlast je pokrenula i kampanju mjenjanja imena regije iz Languedoc-Roussillon u Septimanie, kako bi se uklonilo dugogodišnje suparništvo između Languedoca i Roussillona i jače ujedinila regija. Ime Septimanie ili na hrv. Septemanija je korišteno za ovo područje još za vrijeme Rimskog Carstva. Teško je ustanoviti hoće li do ove promjene doći, jer ovo ime nije korišteno još od 9. stoljeća.

U roussillonskom dijelu regije je vrlo izražen katalonski nacionalizam, čije pristaše se bore za osamostaljivanje departmana Pyrénées-Orientales u samostalnu regiju Francuske. Nova regija bi se najvjerojatnije zvala Sjeverna Katalonija (katalonski: Catalunya Nord), ali izgledi za ovo su vrlo mali.

Veći su izgledi za spajanje regija Languedoc-Roussillon i Pireneja-Jug u jednu veliku regiju, čime bi se pokušao smanjiti broj regija u Francuskoj. Ovakvo spajanje bi vjerojatno podržala desničarska oporba u Béziersu, Narbonneu, i posebno u Nîmesu, gdje postoji snažna oporba vodstvu u Montpellieru.

[uredi] Zemljopis

Regija na jugu graniči sa Španjolskom i Sredozemnim morem (Lionski zaljev), i sa slijedećim francuskim regijama: Provansa-Alpe-Azurna obala, Rona-Alpe, Auvergne, Pireneji-Jug. Regija je geografski veoma raznolika, karakteriziraju je Pireneji, Cévennes, Rona i brojne druge planine i doline.

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarstvo u ovoj regiji ovisi o jednom najvažnijem faktoru, suncu, koje utječe na dvije najvažnije gospodarske grane u ovoj regiji: turizam i poljoprivreda.

[uredi] Stanovništvo

Po prirodnom priraštaju ovoj je vrlo jaka regija u Francuskoj, procjenjuje se da će 2030. godine ova regija imati 3 100 000 stanovnika, što je porast od 34 % naspram 2000. godine. Ovom broju uvelike pridonose unutarnje migracije u Francuskoj, glavni razlog doseljavanja stanovništva u ovu regiju je nezaposlenost.

[uredi] Vanjske poveznice

• Službena stranica regionalnog vijeća regije Languedoc-Roussillon
• Službena turistička stranica regije Languedoc-Roussillon
• Prefektura Languedoc-Roussillon
• Fotografije pejzaža Lozère–Gévaudan
• Okoliš u Languedoc-Roussillonu