Ekvador

Izvor: Wikipedija

Republika Ekvador
República del Ecuador


Zastava	Grb

Geslo
La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo
(španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf")

Himna
Salve, Oh Patria

Glavni grad

Quito

Službeni jezik:

španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici)

Predsjednik:

Rafael Correa

Predsjednik Vlade:

Rafael Correa

Površina:
- ukupno:
- % vode:

71. po veličini
283.560 km²
8,8%%

Stanovništvo:
- ukupno (2002.):
- Gustoća:

62. po veličini
13.183.978
36/km²

Neovisnost:

Od Španjolske 24. svibnja 1822.

Valuta

američki dolar¹ (100 centa)

Pozivni broj

593

Vremenska zona:

UTC -5 (-6 na otočju Galapagos)

Internetski nastavak:

.ec

(1) do 2000. sucre

Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.

Povijest

Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.

Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.

Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.

Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.

Vlast

Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.

Politička podjela

Provincije Ekvadora

Ekvador je podjeljen na 22 pokrajine (Provincia na španjolskom). Zajedno s njihovim glavnim gradovima, to su:

Azuay (Cuenca)
Bolívar (Guaranda)
Cañar (Azogues)
Carchi (Tulcán)
Chimborazo (Riobamba)
Cotopaxi (Latacunga)
El Oro (Machala)
Esmeraldas (Esmeraldas)
Galápagos (Puerto Baquerizo Moreno)
Guayas (Guayaquil)
Imbabura (Ibarra)
Loja (Loja)
Los Rios (Babahoyo)
Manabí (Portoviejo)
Morona-Santiago (Macas)
Napo (Tena)
Orellana (Puerto Francisco de Orellana)
Pastaza (Puyo)
Pichincha (Quito)
Sucumbios (Nueva Loja)
Tungurahua (Ambato)
Zamora-Chinchipe (Zamora)

Zemljopis

Mapa Ekvadora

Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na četri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Špnajolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone.

Gospodarstvo

Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospdarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.

Stanovništvo

Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede Indijanci s 25%, a poslje njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca.

Indijanci

Provincija de Esmeraldas: Atacames, Cayapas, Esmeraldas, Intas, Yambes.

Provincija de Manabi: Cancebis, Caráquez, Chones, Jipijapas, Manteños, Silos, Tosaguas.

Provincija del Guayas: Chanduyes, Chongones, Colonchis, Daulis, Huancavilcas, Punáes, Yaguachis

Provincija de Los Rios: Babahoyos, Babas, Huancavilcas, Palenques, Pimochas.

Provincija de el Oro: Machalas, Piuras, Tumbecinos.

Provincija del Carchi: Huacas, Pastos, Quillasingas, Tulcanes, Tusas.

Provincija de Imbabura: Caranquis, Chotas, Cotacachis, Miras, Otavalos, Peruchos, Pimampiros, Piscos, Pusires.

Provincija de Pichincha: Cayambis, Chillos, Cochasquíes, Colorados, Quitus.

Provincija de Cotopaxi: Alaques, Callos, Cuzubambas, Llactacungas, Mulaloes, Panzaleos, Pujilíes, Saquisilíes, Tiopullos, Toacasos.

Provincia de Tungurahua: Huapantes, Izambas, Mochas, Pachanlicas, Patates, Pelileos, Píllaros, Puruháes, Salasacas, Queros, Tisaleos.

Provincia del Chimborazo: Cajabambas, Calpis, Cibadas, Cicalpas, Guanos, Licanes, Liribambas, Puruháes, Yaruquíes.

Provincija de Bolivar: Asancotos, Chimbos, Guanujos, Guarandas, Tiquizambis.

Provincia del Cañar: Arancayes, Cañaribambas, Cañaris, Cumbes, Guapanes.

Provincia del Azuay: Cañaris, Girones, Gualaceos, Molleturos, Siccis, Tomebambas.

Provincia de Loja: Ayabacas, Chaparras, Huancabambas, Malacatos, Paltas, Piscobambas, Saraguros, Vilcabambas, Yanganas, Zarsas.

Amazonska plemena: Aucas ili Aushires, Bracamoros, Canelos, Cofanes, Jíbaros, Mainas, Quijos, Yumbos, Záparos.

Plemena iz preinkačkog doba:Atis, Cabascangos, Chicaizas, Condorazos, Hachos, Jayas, Minaloas, Pillajos, Quilagos, Quishpes, Quisquis, Tituañas, Tucumangos.

Kultura

Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture Indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 95% Ekvadoraca su katolici.^[1] Najpoznatiji segment ekvadorske kulture je glazba, ali zemlja je imala i nekoliko čuvenih južnoameričkih pisaca i umjetnika.