Bjeloruski jezik

Izvor: Wikipedija

Bjeloruski jezik Белару́ская мо́ва
Države govorenja:	Bjelorusija, Poljska i 14 inih država
Regije govorenja:	Europa
Broj govornika:	7-8 milijuna
Rang:
Razredba:	indoeuropski slavenski istočnoslavenski bjeloruski
Službeni status
Služben u:	Bjelorusija i 12 općina u Vojvodstvu Podlesje u Poljskoj
Regulatori:	Bjeloruska akademija znanosti Нацыянальная акадэмія навукаў Беларусі
Jezični kôd
ISO 639-1:	be
ISO 639-2:	bel
SIL	BEL
Vidi također: Jezik | Popis jezika

Bjeloruski jezik, istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Sadržaj 1 Srednjovjekovna povijest 2 Bjeloruski u doba nacionalnih preporoda u Europi 3 Bjeloruski u SSSR-u 4 Bjeloruski u nezavisnoj Bjelorusiji 5 Vidi još 6 Vanjske poveznice

[uredi] Srednjovjekovna povijest

Već od 12. stoljeća na bjeloruskom se području razvijala crkvenoslavenska pismenost čiji je najpoznatiji predstavnik biskup Ćiril iz Turova. Bjeloruskim je crkvenoslavenskim pisana «Biblija Ruska» koju je u Pragu 1517.-1519. izdao F. Skaryna (Skorina). Osim toga, u Litvanskom je Velikom Vojvodstvu od 14. do 17. stoljeća u uporabi bio i tadašnji narodni bjeloruski jezik koji je u 16. st. stekao položaj i službenog jezika. U tom su stoljeću starobjeloruskim književnim jezikom (starabelaruskaja litaraturnaja mova) tiskane različite protestantske knjige. S. Budny je izdao katekizam (1562.) i prijevod Novog zavjeta (1574.), a V. Cjapinski (Tjapinski) oko 1580. tiskao je evanđelistar. Službena je uporaba jezika zabranjena 1696. g.

[uredi] Bjeloruski u doba nacionalnih preporoda u Europi

U prvoj se polovici 19. stoljeća pojavljuju prva književna djela na bjeloruskome narodnom jeziku, ali je tek nakon revolucije 1905. službeno dopuštena njegova uporaba. Osobito je važnu ulogu u razvoju suvremenoga bjeloruskog standardnog jezika odigrao časopis »Naša niva« oko kojega su se okupili najpoznatiji pisci i publicisti bjeloruskoga narodnog preporoda.

[uredi] Bjeloruski u SSSR-u

Od 1933. do 1990. bjeloruski je bio izložen snažnoj i sustavnoj rusifikaciji tako da danas velik broj Bjelorusa uopće ne govori materinski jezik. Prema popisu stanovništva 1989. od 7,9 milijuna Bjelorusa u Bjelorusiji, samo je 6, 34 milijuna (80,25%) navelo bjeloruski kao materinski jezik.

[uredi] Bjeloruski u nezavisnoj Bjelorusiji

Između 1990. i 1994. nastupilo je kratko razdoblje nacionalnoga buđenja i preporoda. U siječnju 1990. Vrhovni je sovjet Bjelorusije proglasio bjeloruski službenim jezikom. Međutim, 1995. g., poslije referenduma, službenim je jezikom proglašen i ruski, nakon čega je, u doba čvrstorukaškoga režima Lukašenke, nastupilo ponovno razdoblje intenzivne rusifikacije i omalovažavanja bjeloruskog jezika, tako da mu je danas ugrožen ne samo položaj standardnog jezika već i samo postojanje. Od 16. stoljeća do Drugoga svjetskog rata bjeloruski su se tekstovi pisali i ćirilicom i latinicom, a danas se bjeloruski piše samo ćirilskim pismom koje ima 32 znaka.

[uredi] Vidi još

• Trasjanka

[uredi] Vanjske poveznice

• Wikipedija na bjeloruskom