Živa
Izvor: Wikipedija
 |
Za druga značenja, pogledajte Živa (razdvojba). |
| Osnovna svojstva | |
|---|---|
| Ime elementa, simbol, atomski broj | Živa, Hg, 80 |
| Kemijska skupina | prijelazne kovine |
| Grupa, perioda, Blok | 12, 6, d |
| Gustoća, Tvrdoća | 13534 kg/m3, ? |
| Atomska svojstva | |
| Atomska masa | 200.59(2) |
| Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f14 5d10 6s2 |
Živa je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg, atomski (redni) broj mu je 80, a atomska masa mu iznosi 200.59(2).
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.
U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna ili u mineralu cinabaritu (HgS). Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune termometri, barometri ili se izrađuju lampe koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99.998% iznosi 54.90 € za 450 g.
[uredi] Izvori
- periodni.com.hr :: Živa,
uz dozvolu autora teksta
Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
