Bernhard von Bülow
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|
---|---|
U službi 16. oktobar 1900. – 16. juli 1909. |
|
Prethodnik | Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst |
Nasljednik | Theobald von Bethmann Hollweg |
|
|
Rođenje | 3. maj 1849. Klein-Flottbeck (Hamburg), Njemačka |
Smrt | 28. oktobar 1929. |
Politička stranka | nema |
Princ Bernhard Heinrich Karl Martin von Bülow, (3. maj, 1849. – 28. oktobar 1929. godine) je bio njemački političar koji je služio kao kancelar njemačkog carstva od 1900. do 1909. godine.
Sadržaj |
[uredi] Obitelj
Rodio se u Klein-Flottbecku, u Holsteinu (sadašnji dio Hamburga). Njegov dajdža, veliki Heinrich von Bülow, bio je Pruski ambasador u Engleskoj od 1827. do 1840. godine, oženio je kćer Wilhelma von Humboldta. Njegov otac, Bernhard Ernst von Bülow, bio je danski i njemački političar. Njegov brat, general-bojnik Karl Ulrich von Bulow, bio je zapovjednik konjice tokom Prvog svjetskog rata koji se istakao u napadu na Liege u augustu 1914. godine.
[uredi] Diplomatska karjera
Bernhard von Bülow, nakon službe u Francusko-pruskom ratu, ušao je u prvu Prusku civilnu službu, a nakon toga i u diplomatske vode. 1876. godine postavljen je za diplomatu u njemačkom veleposlanstvu u Parizu, prisustvovao je berlinskom kongresu kao sekretar, te je nakon toga 1880. godine postavljen kao drugi sekretar veleposlanstva u Parizu. 1884. godine postao je prvi sekretar veleposlanstva u St. Peterburgu. 1887. godine u oružanom sukobu podržao je etničko čišćenje Poljaka s poljskih teritorija u Njemačkom carstvu. 1888. godine postavljen je za diplomatskog predstavnika u Bukureštu, a 1893. godine postao je njemački ambasador u Rimu. 1897. godine, nakon ostavke Adolfa Marschalla von Biebersteina, bio je postavljen za državnog tajnika ministarstva vanjskih poslova (ista dužnost koju je obnašao i njegov otac) pod Princom Hohenlohom. Kao tajnik ministarstva vanjskih poslova Büllow je bio odgovoran za podržavanje politike o kolonijalnom proširenju (weltpolitik). 1899. godine donio je uspješan zaključak pregovora kojima su se Karolinska ostrva pripojila Njemačkoj. Nakon tog poteza imenovan je grofom. Nakon ostavke princa Hohenloha 1900. godine izabran je za četvrtog njemačkog kancelara i premijera Pruske.
[uredi] Kancelar
Prvi njegov istaknut čin kao kancelara bila je majstorska obrana njemačke imperijalističke politike u Kini pred parlamentom u Reichstagu. Büllow je često sudjelovao u raspravama i branio njemačku vanjsku politku pred parlamentom Reichstagom. 6. juna 1905. godine grof Bülow bio je promaknut u princa (Fürst).
5. aprila 1906. godine za vrijeme trajanja debate, Princa Büllow je obuzela bolest, to je bio rezultat prekomjernog rada i napada gripe. Büllow je iznesen iz dvorane u nesvjesti. Svi su mislili da će taj napad biti koban, no liječenje je nasreću brzo pomoglo te se je kancelar nakon mjesec dana odmora bio spreman vratiti svojim obavezama.
1907. godine, tokom trajanja Harden-Moltke afere, Adolf Brand, osnivač prvog homoseksualnog časopisa (Der Eigene) izdao je članak u kojem je naveo da je kancelar Büllow bio ucjenijavan zbog svoje seksualnosti. Navodno je kancelar poljubio i osramotio Scheefera na sastanku kod Eulenberga, i uz to biti homoseksualac u to doba je bilo nemoralno, čak i zakonski kažnjivo po paragrafu 175 tadašnjeg njemačkog zakona, koji nije prihvaćao homoseksualce. U daljim parnicama Büllow je bio oslobođen, dok je Brand dobio 18 mjeseci zatvora.
14. jula 1909. godine Bernhard von Büllow je dao ostavku na mjesto kancelara. Nasljedio ga je Theobald von Bethmann Hollweg i time postao peti kancelar Njemačkog carstva.
[uredi] Dalja karjera
Od 1914. do 1915. godine Büllow je bio ambasador u Italiji. Glavni zadatak mu je bio pridobiti Italiju na stranu Njemačke u Prvom svjetskom ratu, no nije uspio zadržati ni njihovu neutralnost. Italija se 1915. godine pridružila Antanti Londonskim ugovorom. Iako su se mnogi ljudi u Reichstagu nadali da će Büllow uspjeti nakon njegovog neuspjeha bio je prozivan od strane svojih nekadašnjih kolega. Princ von Büllow je umro 28. oktobra 1929. godine nekoliko dana prije Crnog utorka.
Njemačko Carstvo (1871–1918) |
Otto von Bismarck • Leo von Caprivi • Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst • Bernhard von Bülow • Theobald von Bethmann Hollweg • Georg Michaelis • Georg von Hertling • Princ Maximilian von Baden |
---|---|
Weimarska Republika (1919–1933) | Friedrich Ebert • Hugo Haase • Philipp Scheidemann • Gustav Bauer • Hermann Müller • Konstantin Fehrenbach • Joseph Wirth • Wilhelm Cuno • Gustav Stresemann • Wilhelm Marx • Hans Luther • Wilhelm Marx • Hermann Müller • Heinrich Brüning • Franz von Papen • Kurt von Schleicher |
Treći Reich (1933–1945) |
Adolf Hitler • Joseph Goebbels • Lutz Graf Schwerin von Krosigk |
SR Njemačka (od 1949) |
Konrad Adenauer • Ludwig Erhard • Kurt Georg Kiesinger • Willy Brandt • Helmut Schmidt • Helmut Kohl • Gerhard Schröder • Angela Merkel |