Zlatna Greda
From Wikipedia
| Baranjski leksikon - Baranja na internetu |
|---|
|
A-B-C - Č-Ć-D - Dž-Đ-E - F-G-H - I-J-K - L-Lj-M - N-Nj-O - P-R-S - Š-T-U - V-Z-Ž |
Ostala značenja imena Zlatna Greda vidjeti na Zlatna Greda (razvrstavanje)
| Zlatna Greda | |
|---|---|
| Položaj | |
| Regija | Baranja |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Bilje |
| Mikroregija | Dravsko-dunavski ritovi |
| Najbliži (veći) grad | Osijek |
| Geografski podaci | |
| Površina | 1,25 km² |
| Nadmorska visina | 85 m |
| Geoširina Geodužina |
45º43'15"N 18º52'09"E |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika (2001) | 12 |
| Gustoća | 10 st./ km² |
| Broj domaćinstava | 6 |
| Ostalo | |
| Pošta | 31328 Lug |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | BM |
| Podaci su preuzeti iz knjige Leksikon naselja Hrvatske Božidara Feldbauera | |
Zlatna Greda (mađ. Bokroshátpuszta, srp. Златна Греда), naselje (pustara) u Općini Bilje Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografski položaj
Zlatna Greda je smještena u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, u mikroregiji Dravsko-dunavskih ritova Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 19 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Bilja i 26 km od Osijeka te 31,6 km od Belog manastira, leži na nadmorskoj visini od 85 m. Nalazi se na uskoj (ali dobroj) nerazvrstanoj asfaltnoj cesti, odvojku od županijske ceste Ž4055 (T. L. Tikveški dvorac - Ž4056), 7 km od Tikveškog dvorca, u šumama koje okružuju Park prirode Kopački rit uz sjeverni rub parka prirode.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika. Stanovnici Zlatne Grede raselili su se na sve strane, najviše u općinsko središte Bilje. Prvo veće napuštanje naselja bilo je 1965. godine nakon velike poplave, a nastavilo se iseljavanjem 70-ih godina 20. stoljeća, kad su stanovnici počeli masovno graditi kuće u Bilju.
[uredi - уреди] Historija
Kao nekadašnja pustara Zlatna Greda je izgrađena krajem 19. stoljeća. Do 1991. godine bila je zaselak naselja Kneževi Vinogradi.
[uredi - уреди] Privreda
Privrednu osnovu Zlatne Grede čine ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lovni i ekoturizam. Lovni turizam razvija se preko Hrvatskih šuma u Lovištu Podunavlje - Podravlje i preko lovačkog doma Lovačkog doma "Zlatna greda".
Nakon 2000. godine naselje je ponovno oživjelo zahvaljujući radu istoimenog Ekocentra u operativi Ekološkog društva "Zeleni Osijek" iz Osijeka. (Vidi: Eko centar NERKA), koje je nekadašnju upravnu zgradu što dominira naseljem pretvorilo u ekocentar.
[uredi - уреди] Kultura, obrazovanje i sport
U Zlatnoj Gredi nekada je postojala četverorazredna osnovna škola, koja je imala i do 80 učenika. Ta je škola svoje učenike vodila na ljetovanja, imala je fotosekciju, priređivala je kazališne predstave i provodila mnogo društvenih aktivnosti.
Nekada je u Zlatnoj Gredi djelovao Nogometni klub "Jelen", koji se 1979/80. godine integrirao s nogometnim klubom iz Bilja i preselio u Bilje. Dvije godine kasnije na igralištu u Zlatnoj Gredi nogomet je počeo igrao Nogometni klub "Tikveš" iz Tikveša.
[uredi - уреди] Zaslužni ljudi
- Dragan Anđelić, nastavnik geografije i historije; direktor osnovne škole u Donjoj Mahali kod Orašja; poznat kao dobar harmonikaš
- Tomo Bagarić, pjesnik
- Pero Gazibara, učitelj
- Stanko Subotić, profesor
- dr. Žarko Zelić, liječnik, direktor Doma zdravlja Beli Manastir i načelnik Općine Bilje.
[uredi - уреди] Znamenitosti i zanimljivosti
- Zlatna Greda pripada Župi bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske županije.
- U "Turističkom vodiču..." navodi se da "danas u Zlatnoj Gredi živi samo nekoliko stanovnika pa je ona raj za divljač iz okolnih šuma. Tako ovom pustarom neometano šeću jeleni i veprovi, u tihom i sigurnom zajedništvo s malobrojnim stanovnicima. Ljepota prirode koja ostavlja bez daha i osvaja na prvi pogled te blizina Dunava čine Zlatnu Gredu skrivenim draguljem Baranje".
U nedjelju, 29. aprila 2007. godine u Zlatnoj Gredi se, u suorganizaciji Eko centra Zlatna Greda, okupilo oko 200 bivših stanovnika Zlatne Grede. Tom su ih prilikom lokalne novine (Slavonski dom) u jednom broju nazvale Zlatnogredaši (4. V. 2007), a u drugom Zlatnogređani.
[uredi - уреди] Vanjske poveznice i izvori
- Baranjska građa
- Eko centar Zlatna Greda
- Hrvatske šume - Lovački dom "Zlatna greda"
- Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje (2004)
- Panonski put mira (brošura) (str. 10)
- Biljana Bekić: "Uz poljupce i fotografije, 200 ex-pustaraša preplavile emocije", Slavonski dom (Baranja), II, 134, 3B - Osijek, 4. V. 2007.
