See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Kuzistan - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Kuzistan

From Wikipedia

Karta koja pokazuje položaj Kuzistana u Iranu
Karta koja pokazuje položaj Kuzistana u Iranu
Image:Emamzadeh-hamzeh.jpg
Kupole nalik na ovu su česte u provinciji Kuzistan. Taj oblik je zaštitni znak arhitektonskih majstora u provinciji. Danijelovo svetište, locirano u Kuzistanu, ima takav oblik. Svetište na slici pripada Imamzadeh Hamzehu, i nalazi se između Mah-shahra i Hendijana.

Khuzestan, Kuzestan ili Kuzistan (perzijski: خوزستان) je jedna od 32 provincije Irana. Nalazi se na jugozapadu zemlje te graniči s Irak om i Perzijskim zaljevom. Glavni grad je Ahvaz, a površina mu je 63.238 kv. km. Ostali važni gradovi su Behbahan, Abadan, Andimeshk, Khorramshahr, Bandar Imam, Dezful, Shushtar, Omidiyeh, Izeh, Baq-e-Malek, Mah Shahr, Dasht-i Mishan/Dasht-e-Azadegan, Ramhormoz, Shadegan, Susa, Masjed Soleiman, Minoo Island i Hoveizeh.

Kroz historiju je Kuzistan bio ono što današnji historičari nazivaju drevnim Elamom, kome je glavni grad bio Susa, a u prethodnim periodima su Iranci ovu provinciju nazivali Elam. The Staroperzijski izraz za Elam bio je Hujiyā, što je dio i njegovog današnjeg imena. Kuzistan je jedna od najstarijih iranskih provincija i često se naziva "rodnim mjestom nacije," s obzirom da su se u ovom području prvi put naselila arijska plemena te asimilirala domorodačko elamitsko stanovništvo, udarivši tako temelje budućem perzijskom, Medijskom i Partijskom carstvu. Kuzistan je također mjesto gdje se nalazila medicinska škola i grad Jondishapour.

Od 16. vijeka i početka Safavidske dinastije u Perziji/Iranu, južni dio provincije se postupno počeo nazivati Arabistan. Time se priznalo veliko naseljavanje arapskih plemena koja su dominirala južnim dijelom provincije od 13. vijeka. Arabistan je, međutim, naziv koji se koristio samo za područja južno i jugozapadno od Grebena Ahvaz koji prolazi sredinom provincije od sjevrozapada prema jugoistoku i kroz Ahvaz. Sjeverno i sjeveroistočno od ove linije, iranski element (Bakhtiari, Lurs i ostali) su ostali dominantni do današnjeg dana i zadržali naziv Kuzistan. Područja južno i jugozapadno od Grebena Ahvaz, su od vlasti u safavidskoj prijestolnici Isfahan dobila naziv Arabistan da se prizna novi etnički realitet.

Trenutno Kuzistan ima 18 zastupnika u iranskom parlamentu, Medžlisu, i 6 zastupnika u Skupštini stručnjaka.

[uredi - уреди] Bilješke

[uredi - уреди] V. također

  • Ahvaz
  • Shushtar
  • Susa
  • Choqa Zanbil
  • Historija Khuzestana
  • Iračko-iranski rat
  • Etnička politika Khuzestana
  • Islamsko osvajanje Perzija
  • Porijeklo imena Khuzestan
  • Osvajanje Khuzestana od strane muslimana

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

interakcija - интеракција


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -