Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Iranski narodi - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Iranski narodi

From Wikipedia

Geografska rasprostranjenost iranskih naroda.
Geografska rasprostranjenost iranskih naroda.
Indoevropljani
Indoevropski jezici
Albanski | Anatolijski | Armenski
Baltski | Keltski | Dački | Germanski
Grčki | Indo-iranski | Italski
Slavenski | Trački | Toharski
Indoevropski narodi
Albanci | Anatolci | Armenci
Balti | Kelti | Germanski narodi
Grci | Indo-arijci | Iranci
Italski narodi | Slaveni | Tračani | Tohari
Proto-Indoevropljani
Jezik | Društvo | Religija
Kurgan | Yamna | Svezana keramika
Teorije o migracijama
Kurganska | Anatolska | Proto-vedski kontinuitet
Paleolitski kontinuitet
Indoevropski studiji

Iranski narodi su, u etničko-jezičkom smislu, potomci iranske grane starih Indoiranaca. Ime Iran potiče od riječi Arya, tj. Arijan.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Definisanje iranskih naroda

U iranske narode spadaju narodi koji govore iranske jezike, u smislu da iranski podrazumijeva veoma rastegljiv pojam koji se može primijeniti na različite narode i jezike, od kojih mnogi dijele zajedničko porijeklo od posebne grane starih Arijanaca (Iranaca). Mada je moderna država Iran usvojila ovo ime, zamjenjujući prethodni naziv Persija, 1935, Iran nema isključivo pravo polaganja na izraz iranski ili iranski narod(i). Ovaj naziv nose ne samo Iranci i Tadžici u Iranu, Avganistanu i Tadžikistanu, nego i Paštuni, Kurdi, Osetijci, Baluč i ostale manje etničke skupine.

Iako se većina iranskih naroda nalazi u oblasti Iranske visoravni, mogi su se iselili te se mogu naći od Kavkaza i Turske do rijeke Ind i zapadne Kine. Iranski narodi su se često miješali s drugim etnilčkim grupama, a jedan od primjera su i Hazari, koji pokazuju specifično tursko-mongolsko porijeklo koje ih čini drukčijim od ostalin iranskih naroda. Baludži su se isto tako u nešto manjoj mjeri miješali s indijskim narodima kao što su Brahui, dok su se Oseti mijeđali s Gruzijcima, Rusima i drugim narodima s kojima žive. Kurdi su primjer vrlo specifičnog iranskog naroda koji je, usprkos iskazivanja mnogih veza s drugim iranskim narodima, također etnički vezan za Kavkaz, Anadoliju i druge oblasti. Čak su se i sami Perzijanci bez svake sumnje miješali s raznim osvajačima, kao i s domorocima Iranske visoravni kao što su Elamiti. Tako, slično kao i neki germanski narodi poput Engleza, koji su i germanskog i keltskog porijekla, iranski narodi predstavljaju etnolingvističke grupe, ali i pokazuju zajedničko porijeklo i/ili kulturne značajke koje su temelj njihovog identiteta.

Za neke od drevnih naroda kao što su Skiti, Sarmati i Alani se također vjeruje kako pripadaju grupi iranskih naroda, a to se temelji na šturim podacima o njihovim jezicima kao i kulturnom i drugom identitetu njihovih suvremenih potomaka. Međutim, to što se za njih koristi izraz "iranski" sam po sebi ne označava da su na bilo koji način povezani s modernom državom Iran. Grupa iranskih jezika je ništa drugo do pod-grana Indoiranskih jezika, koja je pak, dio indoevropske porodice jezika, za koju se donedavno koristio izraz "arijska".

[uredi - уреди] Geografska koncentracija

Vjeruje se da u današnjem svijetu oko 150 miliona ljudi govori iranskim jezicima. Trenutno je njihov najveći broj koncentiran u Iranu, Afganistanu, Tadžikistanu, zapadnom Pakistanu, kurdskim oblastima (za koje se ponekad koristi izraz Kurdistan) Turske, Iraka, Irana i Sirije, kao i u dijelovima Uzbekistana (pogotovo oko Samarkanda i Fergane), Kavkaza (Osetija i Azerbejdžan) i zapadnoj Kini.

[uredi - уреди] Genetički testovi i moguće veze

Genetski tetsovi iranskih naroda su pokazali da mnogi od njih posjeduju zajedničko porijeklo, ali i da se mogu očekivati regionalne varijacije. Usprkos tome preliminarni genetički podaci ukazuju na zajedništvo među većinom iranskih naroda:

Populacije zapadno od bazena Inda, uključuje one iz Irana, Anadolije i Kavkaza, pokazuju zajedničku kompoziciju mtDNA loze, koja se uglavnom sastoji od zapadnih evroazijskih loza, s vrlo malo doprinosa iz Južne Azije i istočne Evroazije (graf. 1). Zapravo, različite iranske populacije pokazuju priličan stupanj homogenosti. To nije iskazano samo u beznačajnim FST vrijednosti i PC grafikonu (graf. 6) nego isto tako i u rezultatima SAMOVA-e, gdje značajna genetička barijera razdvaja populacije zapadno od Pakistana od onih istočno i sjeverno od doline Inda (rezultati nisu pokazani). Ova zapažanja sugeriraju da da postoji ili zajedničko porijeklo među suvremenim iranskim narodima i/ili ekstenzivna razmjena gena među njima.[1]

Opće govoreći, rezultati ovog istraživanja pokazuju da su mnogi zajednički genetski markeri pronađeni među iranskim narodima oko Tigrisa i u oblastima oko Inda. To odgovara iranskim jezicima čiji je raspon od Kavkaza i kurskih oblasti u regiji Zagros pa sve na istok do zapadnog Pakistana i Tadžikistana, kao i dijelova Uzbekistana i Centralne Azije.

[uredi - уреди] Popis iranskih naroda

[uredi - уреди] Prošlost

  • Perzijanci
  • Medijci (drevni narod koji je govori preteču današnjeg iranskog jjetika)
  • Parti
  • Parni
  • Simerijci (iranski etnicitet im nije u potpunosti potvređen)
  • Sigynnae (iranski etnicitet nepoznat, poznati iz nekoliko opskurnih kronika)
  • Skiti
  • Sarmati, uključujući Rhoxolane, Jazigi, Siraci, a neki i Alane smatraju dijelom Sarmata
  • Baktrijci
  • Horezmijci
  • Alani
  • Saka
  • Sogdijanci
  • Masageti
  • Kamboje
  • Pallave, potomci perzijskih osvajača Indije
  • Indo-Skiti

[uredi - уреди] Današnjica

Suvremeni iranski narodi su:

[uredi - уреди] V. također

  • Indo-iranci
  • Afganski narodi

[uredi - уреди] Referencije

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

-->

Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com