Garo (narod)
From Wikipedia
Garo je naziv za pleme u Megalaji u Indiji koje sebe zove Achik. Predstavljaju drugo po velični pleme u Meghalayi iza Khasija te čine oko trećine stanovništva. Većina Garoa su kršćani. U velikom broju su baptisti i rimokatolici. Među njima također ima i adventista sedmog dana, anglikanaca i drugih koji pripadaju novijim crkvama.
Garo jezik pripada Bodo grani Bodo-Naga-Kachin porodici sino-tibetanskog phylum.
Uglavnom se nalazi u oblastima Kamrup, Goalpara i Karbi Anglong u Assamu, Visoravni Garo u Meghalayi, te se u velikom broju - oko 200.000 - mogu naći u oblasti Mymensingh u Bangladešu.
Najstariji pisani trag o Garoima datira iz 1800. Oni su bili "...smatrani za krvoločne divljake, koji su nastanjivali komad visoravni pokriven skoro neprohodnom džunglom, u klimi koja se smatrala smrtonosnom i nemogućom za život bijelog čovjeka" (Playfair 1909: 76-77). Garoi su uživali reputaciju lovaca na ljudske glave.
Garoi predstavljaju od nekoliko preostalih matrilinealnih društava u svijetu. Pojedinici naslijeđuju svoj položaj u klanu od svojih majki. Najmlađa kći ili nokrom naslijeđuje vlasništvo majke. Muški potomak napušta roditeljsku kuću u pubertetu, i obrazuje se u zajedničkoj seoskoj spavaonici za neženje zvanoj nokpante. Nakon vjenčanja muškarac živi u kući svoje supruge.
 |
Ovaj članak o etničkoj grupi ili vezan uz etnologiju je članak u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite. |
