Debian

From Wikipedia

**Debian GNU/Linux**

Web stranica:	www.debian.org
Izdavač/ razvijatelj:	Debian
Skupina OSa:	Linux
Zadnja stabilna verzija:	3.1 r1 / 20. decembar 2005.
Upravljanje paketima:	DEB
Podržane platforme:	i386, AMD64, PowerPC, 68k, SPARC, Alpha, ARM, MIPS HPPA, S390, IA-64
Tip kernela:	Monolitni
Korisnički interfejs:	Tekstualni (shell)/Grafički (KDE)/(GNOME)
Licenca:	Slobodni softver
Stanje:	Razvija se

Debian je 1993. nastao kao Linux distribucija koja sadrži isključivo slobodni softver. Konfigurisan je za 11 različitih arhitektura. Pored APT-get, sistema za instaliranje i ažuriranje (((en))) softvera, Debian sadrži i mnoge alate za sigurnosne aspekte sistema i njegovo uređenje. Najviše služi kao distribucija za prave programere i nudi pregršt aplikacija. Debian je potpuno demokratski organizovan, u rukama zajednice, i sve odluke se donose u javnosti. Sredinom septembra 2006. Debian zapada u probleme po pitanju finansiranja, te sada Dunc-Tank uzima novac od sponzora na račun Debiana. Korisnici Debiana su uglavnom entuzijasti i eksperti za Linux, jer je administracija u poređenju sa nekim drugim distribucijama dosta komplikovana. U međuvremenu su uprave grada Minhena i grada Beča otkazali ugovore sa Microsoft kompanijom i prelaze na Linux sisteme koji su bazirani na Debian distribuciji.

[uredi - уреди] Verzije

Najnovija objavljena verzija Debiana se naziva stable. Ispod možete vidjeti listu svih verzija Debian operativnog sistema.

4.0 - Etch, izdat 8.4. 2007.
3.1 – Sarge, izdat 6.6. 2005
3.0 – woody, izdat 19.7. 2002
2.2 – potato, izdat 15.8. 2000
2.1 – slink, izdat 9.3. 1999
2.0 – hamm, izdat 24.6. 1998
1.3 – bo, izdat 2.6. 1997
1.2 – rex, izdat 12.12. 1996
1.1 – buzz, izdat 17.6. 1996

[uredi - уреди] Historija i razvoj

Debian Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima (((en))) da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku finansirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tokom godina narasla na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.

[uredi - уреди] Filozofija rada

Debian programeri su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju Debian programera:

Debianov društveni ugovor izražava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera. Svako tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe --- ako oni zadovoljavaju kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

Debianovi vodiči slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo uticajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.

Debian Policy Manual je opširna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.

Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

Linux Standard Base (LSB) je projekt kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sistema, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.

Filesystem Hierarchy Standard (FHS) je pokušaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog sistema (((en))). FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.