Turbofolk
Izvor: Wikipedija
Turbofolk glazbeni stil nastao u Srbiji u ranim 1990-ima . Nastao iz pop-folk stila, popularnog među ruralnim stanovništvom.
Naziv turbofolk smislio je crnogorski pjevač Rambo Amadeus:
- "Folk je narod. Turbo je sustav ubrizgavanja goriva pod tlakom u cilindar motora s unutarnjim izgaranjem. Turbo folk je gorenje naroda. Turbo folk nije glazba. Turbo folk je miljenica masa. Pobuđivanje najnižih strasti kod homo sapiensa. Turbo folk je sustav ubrizgavanja naroda. Ja nisam izmislio turbo folk, ja sam mu dao ime."
Sadržaj |
Utjecaji na razvoj turbofolka
Kao što je već rečeno, turbofolk je nastao iz pop-folk glazbenog stila, uz velik utjecaj modernih stilova. Sam melos mješavina je arapsko-turskog, grčkog, ciganskog i starog srpskog melosa.
Mišljenje je, da je glavni promotor turbofolka bio režim Slobodana Miloševića u Srbiji, za vrijeme osvajačkog ratnog pohoda na Hrvatsku i BiH, te međunarodne izolacije, kada su se tražili svi načini da se zabavi stanovništvo. Ali, činjenica je da se turbofolk proširio i izvan granica Srbije, u ratom zahvaćenu BiH i Hrvatsku.
Klica širenja turbofolka u Hrvatskoj počela je 1993. godine (u ratom nezahvaćenim područjima) nakon prvih primirja. Siniša Vuco je bio prvi glazbenik koji je eksplicitno koristio elemente turbofolka u svojim pjesmama. Također je poznata priča, da su se za vrijeme najžeščih srpskih bombardiranja Sarajeva, na tržnicama na veliko prodavale piratske kazete srpskih turbofolk zvijezda.
Osim u Srbiji, u gotovo isto vrijeme, turbofolk je nastao na teritoriju Grčke, pod imenom Laika, no osim jezika, ime iste osobine kao i srpski turbofolk.
Predstavnici turbofolka
Naznačajnija predstavnica, te tzv. simbol turbofolka je srpska pjevačica Svetlana Ražnjatović - Ceca. Njen primjer slijede ostali izvođači (Dragana Mirković, Rada Adžić - 'Dara Bubamara', Svetlana 'Seka' Aleksić i jos deseci izvođača, kojima popularnost svakim danom raste).
Također velik dio pjevača starije "novokomponirane" narodne muzike, ostaju popularni i na pozornici, kao što su Lepa Brena, Lepa Lukić, Mile Kitić, Šemsa Suljaković, Miroslav Ilić i drugi.
Turbofolk u Hrvatskoj
Fenomen turbofolka u Hrvatskoj je počeo već ranih 90-tih godina nakon relativnog smirivanja ratne situacije.
Profesionalnih hrvatskih turbofolk zvijezda ima vrlo malo, no ima puno "kafanskih" grupa.
Turbofolk u Srbiji
Autentična srpska pop muzika nastala postepenim ubacivanjem električnog i elektronskog zvuka i popularnih zapadnih ritmova – od rock i disko muzike, hip-hop do rap-a i dance-a – u matricu „novokomponirane narodne muzike”. Turbofolk je danas možda najpoznatiji i vjerojatno najproblematičniji autentični srpski brend. Iako priznat u relevantnim radovima objavljenim na zapadu kao samo jedan pravac u okviru sve popularnijeg „world music” zvuka, ovaj srpski pop ima teško popravljiv problem sa imidž-om budući da je Ceci Ražnatović, vjerovatno najvećoj zvijezdi turbofolka, godinama bio zabranjen ulaz u većinu zemalja Europske zajednice.
Od Casablance do Jakarte i od Tirane do Tijuane skoro da nema zemlje koja posljednjih desetljeća nije dobila i svoj turbofolk. Glazbeni spotovi koje emitiraju satelitski kanali na arapskom jeziku izgledaju kao kopija spotova koji su u Srbiji prikazivani devedesetih. Adelina Ismajli „Ceca kosovskih Albanaca” je na omotu svog prvog CD-a izgledala kao Cecina dvojnica.
I veliki broj zvijezda tzv. zabavne muzike koristi turbofolk elemente. Zdravko Čolić je posljednjih godina na svojim albumima koketirao sa turbofolk zvukom.
Turbofolk u ostalim zemljama
Turbofolk nije samo fenomen u zemljama bivše Jugoslavije. Razvio se i u drugim državama, kako na Balkanu, tako i izvan prostora Balkana. U Bugarskoj je popularan potpuno isti stil glazbe, zvan čalga (od turske riječi çalgı - što znači sviranje ili glazba). Većina izvođača čalge zapravo je preuzela melodiju iz srpske ili grčke glazbe, a dodali su tekst iz bugarskog jezika.
U Grčkoj se u 90-tima također razvio sličan oblik turbofolka, zvan laika. Uz srpski turbofolk veže ga sličan ritmički i melodijski obrazac, no djelomično se razlikuje po korištenju grčkih tradicionalnih glazebenih instrumenata u izvedbi.
Kulturna razmjena
Koliko god na prvi pogled turbofolk vladao prostorom bivše Jugoslavije, pažljivije slušanje glazbe u zagrebačkim i beogradskim kafićima (i ostalim ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske i Srbije) pokazuje zanimljiv efekt: dok u zagrebačkim kafićima strana glazba preteže danju, u noćnim satima javlja se turbofolk, dok se preko granice najvjerojatnije više sluša Mišo Kovač, Oliver Dragojević i ostali hrvatski izvođači nego u domovini.
